SAŠA ŠMULJA: Baja

O humoru

Postoji riječ koja je u našem jeziku poznata od davnina i koja u narodu ima sasvim jednostavno i pristojno značenje, dok u savremenom društveno-političkom kontekstu poprima nešto drugačije tonove.

Kao što naslov nagovještava, u pitanju je riječ „baja”. Čita se s kratkosilaznim akcentom i kao hipokoristik primarno označava brata od milja. Bar tako vele rječnici koje u ovom momentu imam pri ruci. Braća Bugari u svojim rječnicima vele „baй”, što se odnosi na starijeg brata ili starijeg čovjeka. Ni ostala dostupna leksikografija ne otkriva neku veliku misteriju kada je u pitanju ova riječ, tako da njen društveni i politički smisao moramo potražiti na nekom drugom mjestu.

Riječ „baja” kod nas odavno ima veze i sa društvom i sa mentalitetom i sa političkim slengom. To njeno prošireno značenje, međutim, ne otkriva više starijeg brata od milja, nego osobu koja ima veliku moć i društveni ugled, dominantno upravljajući političkim i materijalnim resursima. Pomenutom riječju ovdje se oslovljava neprikosnoveni autoritet, a u tom smislu ona podjednako služi i za političko samooslovljavanje.

U srpskoj književnosti za sada nije napisano djelo u kojem bi pojmom „baja” bio ovjekovječen jedan mentalitet ili jedan politički autoritet. U bugarskoj književnosti jeste i od tada su protekli tačno jedan vijek i četvrtina drugog. Autor tog djela je Aleko Konstantinov, jedini pisac na svijetu koga je, kažu, ubio njegov vlastiti književni junak: baja Ganjo.

Knjiga Baja Ganjo svojevremeno je bila prevođena i popularna među Srbima, prije svega zbog šire, balkanske društveno-političke aktuelnosti ovog ostvarenja. Ta aktuelnost postoji i danas. Baja Ganjo je onomad, uz malu pomoć svojih prijatelja, slindario agarjanski jamurluk i ogrnuo belgijsku pelerinu, krenuvši na svoje karikaturalno evropsko putešestvije. Na sličan način, današnji političari i današnje balkanske nacije, put putuju ka imaginarnim evropskim vrijednostima, u vlastitom bugarskom vozu i balkanskom političkom gunju. Pelerine i rukavice više nisu u modi.

Baja Ganjo Balkanski je prije svega bugarski nacionalni antijunak, ali isto tako i predstavnik mentaliteta homo balcanicus. Kao takav, baja je oličenje socijalne i političke stihije u kontekstu prvobitne akumulacije kapitala, tada kao i danas. Kritičari o ovom Alekovom „baji” govore kao o plebejcu, skorojeviću, prostaku, šovinisti, šićardžiji, grandomanu, sirovom, neučtivom i neobrazovanom čovjeku, političaru nezainteresovanom za kulturu itd. Pojam „bajganjovština” koji je u međuvremenu skovan njemu u čast označava političku vulgarnost, neotesanost i grubost.

Sve u svemu, još jedna litanija negativnih atributa, po mnogo čemu slična onoj koju smo ranije predstavili u tesktu „Bahatost i sinonimi. I saznanje koje baca sasvim drugačije svjetlo na upotrebnu vrijednost riječi „baja” u savremenoj politici i društvu.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite komentar
Unesite ime