SAŠA ŠMULJA: Ko je ubio Palomina Molera?

O humoru

Veza književnosti i stvarnosti je suštinska, bez obzira na preobražaje i preoblikovanja kao mjeru odstupanja fikcije od istorijske istine ili činjeničnog stanja.

Književna i neknjiževna kritika vrlo često uzimaju sebi za pravo da egzaktno utvrde koliko su ovakvih ili onakvih odstupanja imali, recimo, Tolstoj ili Igo, Bartol ili Andrić, propuštajući onu bitniju, filozofsku i duhovnu istinu koju djela ovih pisaca svjedoče.

Ponekad je u književnosti riječ o karakteru pojedinca ili mentalitetu cijelog naroda, a trajna aktuelnost takvih djela proističe iz činjenice da se češće dešavaju pomjeranja tektonskih nego mentalnih ploča, kolektivnih navika ili zabluda.

No, ponekad se sličnost nekih prošlih događaja, opisanih u knjigama koje su takođe dio prošlosti, sa događajima iz našeg vremena, ne da objasniti na jednostavan način. Kada doživi takvo iskustvo, zapanjen mjerom tematsko-motivskih i drugih podudarnosti, čitalac može samo da konstatuje da zaista nema ništa novo pod suncem.

Takav osjećaj imao sam čitajući roman Ko je ubio Palomina Molera? (¿Quién mató a Palomino Molero?) Marija Vargasa Ljose iz 1986. godine. To je roman koji još nije preveden na srpski jezik, ali je za početak o njemu ponešto moguće pročitati u knjizi Razgovori u Prinstonu, koja sadrži razgovore ugodne peruanskog nobelovca sa Rubenom Galjom i studentima ovog univerziteta. Prevod romana Ko je ubio Palomina Molera? na engleski jezik nije teško pronaći na internetu.

Ko je bio Palomino Molero? Palomino Molero bio je peruanski mladić, talentovani pjevač bolera i svirač gitare, nakratko i regrut. Svi koji su ga poznavali mislili su o njemu da je najbolji mladić na svijetu, da je anđeo koji je sišao s neba. Njegov izmrcvaren leš otkriven je već na samom početku romana. Od naslova do samog kraja ovog djela dominiraju tri pitanja: ko je ubio Palomina Molera, kako je ubijen i zašto je ubijen.

Zbog specifičnih političkih, vojnih, socijalnih, ali i drugih okolnosti, istraga ubistva je prekinuta i zataškana. Iako u romanu postoje istraga i narativ o ubistvu iz sasvim drugih razloga, mještani sumnjaju da je to samo „dimna zavjesa”, da je u pozadini ubistva nešto drugo, da su odgovorne velike face, da se štite pravi krivci, da je u pitanju veliki novac, da je mladić otkrio nešto što nije smio, da je posegnuo previše visoko, da je zašao na tuđu teritoriju, da su posrijedi neke tajne ili neke mutne radnje i šta još sve ne iz domena mistifikacije javnog mnjenja.

Ove književne spoznaje i poređenja nisu od neke naročite koristi, jer nijednog nedužnog mladića neće vratiti ni ožaliti. Ali one su tu da održavaju živom žudnju za istinom, da nastave tamo gdje se inače odustaje, da daju nadu gdje je beznadežno, da neprestano postavljaju pitanje šta je u stvari istina, da trajno pozivaju na oprez pred onim što je koruptivno i bestijalno.

Radnja ovog romana Marija Vargasa Ljose zasnovana je na stvarnom događaju u sjevernoj peruanskoj provinciji sredinom 20. vijeka. Svaka sličnost sa stvarnim događajima iz našeg vremena i sa našim podnebljem – nije nimalo slučajna.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite komentar
Unesite ime