VANJA STOKIĆ, E-trafika: Rekorder po pitanju javne rasvjete: Brčko svijetli kao Las Vegas!

Brčko distrikt apsolutni je šampion u trošenju budžetskog novca na javnu rasvjetu! Sa postavljene skoro 22.000 sijalica na teritoriji ove opštine, te 2.320.000 KM godišnje za održavanje i električnu energiju javne rasvjete, prostom računicom dolazimo do cifre od 6.356 KM dnevno, koliko Brčaci daju za ove namjene.

Taj iznos podrazumijeva izgradnju nove rasvjete, održavanje stare, kao i električnu energiju koja se utroši za njeno funkcionisanje.

– Tu je suludo! Svijetlimo kao Las Vegas! Pred svake izbore se postavlja nova rasvjeta, bez ikakve potrebe i proračuna. Osvjetljavaju se čak i neki seoski putevi, poput prilaza šumama – kaže naš izvor iz Vlade Brčko distrikta koji je želio ostati anoniman.

Šef odjeljenja za komunalne poslove u brčanskoj Vladi Zoran Bulatović za medije je isticao da čak polovinu postavljenih sijalica čine LED sijalice, dok će se ostatak uskoro zamijeniti.

– Upravo uvođenje štedljive rasvjete je jedan od prioriteta, s obzirom na to da se na godišnjem nivou za održavanje ovog sistema, te utrošenu električnu energiju iz budžeta izdvaja oko dva miliona maraka – kazao je on.

Ipak, u Vladi Brčko distrikta nam nisu mogli objasniti potrebu za ovolikim brojem sijalica, iako on obuhvata i rasvjetu na magistralnim i lokalnim cestama. Službenica za etiku Alma Burić Bašić kazala je da se održavanje javne rasvjete povjerava javnom preduzeću „Komunalno“ iz Brčkog. Na godišnjem nivou taj iznos je 200.000 KM.

– Prema Zakonu o komunalnim djelatnostima, za održavanje javne rasvjete zaduženo je JP ‘Komunalno’. Trenutno na teritoriji Brčkog nalazi se skoro 22.000 sijalica – kazala je kratko Burić Bašić za eTrafiku, ne mogavši da opravda njihov broj.

Prema posljednjem popisu stanovništva, na 402 kvadratna kilometra Brčkog živi 83.500 građana. Poređenja radi, u Prijedoru živi 97.500 stanovnika na 834 kvadratna kilometra, dok je postavljeno 10.000 sijalica javne rasvjete, duplo manje od Brčko distrikta. Ova stavka u budžetu Grada Prijedor za 2018. godinu iznosi 1.160.000 KM, polovinu budžeta Brčkog.

– U proteklom periodu provođene su aktivnosti na uštedi električne energije na način da se pristupalo fizičkom isključenju određenog broja rasvjetnih tijela koja rasvjetljavaju javnu površinu, isključenju bespravno postavljenih rasvjetnih tijela, kao rasvjetnih tijela koja ne rasvjetljavaju javnu površinu, bespravnih priključaka drugih potrošača na javnu rasvjetu, zatim zamjenom klasičnih sijalica LED sijalicama gdje je to tehnički izvodljivo i pri izgradnji nove rasvjete. LED sijalice su zastupljene 10 odsto – kazao je za eTrafiku Milorad Vujmilović, v. d. šefa Odsjeka za komunalne poslove i zaštititu životne sredine Grada Prijedora.

Slična situacija je i u Bijeljini. Iako je površinom i brojem stanovnika znatno veća (733 km2 i 107.000 stanovnika), u ovom gradu postavljeno je manje javne rasvjete nego u Brčkom – 18.000 sijalica. Za ove namjene se godišnje iz budžeta izdvaja dva puta manje novca nego u Brčkom, oko 1.120.000 KM.

– Instaliranjem tajmera, koji omogućavaju gašenje sijalica u ponoć, smanjili smo realnu potrošnju i od tada smo uštedili oko dva miliona maraka – naveo je Tomica Stojanović iz Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine Grada Bijeljina u prijašnjim izjavama za medije.

Iako je Banja Luka veća od Brčkog tri puta (1.238 kvadratnih kilometara) i u njoj živi 100.000 više stanovnika (185.000 prema posljednjem popisu), Brčko je skoro pa izjednačeno sa Banjom Lukom po ovoj budžetskoj liniji. Naime, Banja Luka je tokom 2018. godine izdvojila 2.370.000 KM na javnu rasvjetu, dok je ta brojka za Brčko tek 50.000 KM manja. Banju Luku obasjava oko 23.000 sijalica, što je samo za jednu hiljadu više nego u Brčkom.

– Trenutno nam je jako bitna strategija izvodivosti za prelazak na LED rasvjetu, za koju smo već obezbijedili novac. Cilj je širiti mrežu rasvjete, posebno u prigradskim naseljima, uspostaviti jedinstveni sistem upravljanja i preći na LED sijalice – kazao nam je portparol Grada Banja Luka Milenko Šajić.

Marko Ikić, Milomir Šoja i Slobodan Lubura sa Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu još su prije pet godina upozoravali na prevelika budžetska izdvajanja za javnu rasvjetu, kao i njenu neefikasnost. U svom radu „Ušteda električne energije u sistemu javne rasvjete“, oni navode da su istraživanja svjetskih eminentnih instituta pokazala kako je primjenom savremenih tehnologija moguća ušteda oko 30% električne energije. Oni takođe navode da javna rasvjeta predstavlja značajno područje za primjenu metoda efikasnijeg korišćenja električne energije, posebno ukoliko se uzme u obzir da ona u ukupnoj potrošnji učestvuje sa više od 20 odsto.

– U većini jedinica lokalne uprave i samouprave u Republici Srpskoj, javna rasvjeta se pojavljuje kao veliki (neefikasan) potrošač električne energije i značajna stavka u budžetu. Ozbiljne procjene i provedena istraživanja pokazuju da pojedine opštine u Republici Srpskoj, zavisno od veličine i stepena urbanizacije, na godišnjem nivou plaćaju električnu energiju koju potroše javne rasvjete u iznosu od nekoliko stotina hiljada do nekoliko miliona KM – ističu oni, te upozoravaju da se zamjene starih sijalica ne vrše na adekvatan način.

Naime, iako su pojedine živine sijalice zamijenjene natrijumskim, koje su efikasnije, dobijeni efekti su daleko od mogućih, ukoliko bi se primjenjivala savremena tehnologija.

– Na primjer, efikasnost nove generacije sijalica veća je za 15-20% u odnosu na klasične, dok je efikasnost svjetiljki povećana sa 70% na 88%, što dovodi do kumulativnog smanjenja potrošnje električne energije od oko 35%, uz isti svjetlosni efekat. Međutim, najsavremenija rješenja zasnovana na kompaktnim fluorescentnim sijalicama (CFL) i svjetlećim diodama (LED) obećavaju smanjenje potrošnje električne energije od oko 75% – objašnjavaju sa Elektrotehničkog fakulteta.

Drugim riječima, ukoliko bi se projektovali novi, efikasniji sistemi rasvjete, a stari zamijenili adekvatnima, opštine ali i cijela RS bi osjetili znatno rasterećenje svojih budžeta. Pored materijalne, treba podsjetiti na ekološku dobit, kao i usaglašavanje sa EU standardima.

– Više od 30% svakog sistema oslanja se na rasvjetu svjetiljkama čiji je vijek trajanja odavno prošao i čije svjetlotehničke i energetske karakteristike više ne zadovoljavaju zahtjeve koje propisuju standardi. To ukratko znači da je za iste svjetlotehničke rezultate potrebno u svjetiljku postavljati znatno veću snagu sijalica nego što je to potrebno kada je riječ o novijim tehnologijama svjetiljki – ističu.

Uređaje koji se trenutno koriste za uključivanje i isključivanje ravjete ne smatraju efikasnim, jer se njihove karakteristike mijenjaju pod različitim radnim uslovima, zbog čega daju nepouzdane informacije o nivou svjetlosti. Kako bi se došlo do efikasnijeg sistema i budžetskih ušteda, predlažu pravilno podešavanje automata za uključivanje/isključivanje rasvjete, programirano isključivanje određenih faza,zamjenu zastrarjelih sijalica CFL i LED tijelima, te kontinualnu regulaciju intenziteta osvjetljenja.

– Tako jedan sat rada duže od neophodnog vremena povećava troškove električne energije za 5-10%, a smanjuje životni vijek sijalice za 2-5%, zavisno od doba godine. Efekti uštede se ogledaju, najčešće, kroz pravilno podešavanje postojećih rasvjeta koje se uključuju prije optimalnog vremena i koje se isključuju poslije njega. Analizirajući literaturu i izvještaje realizovanih svjetskih projekata u pogledu povećanja energetske efikasnosti i uštede u sistemima javne rasvjete, može se zaključiti da se moderne rasvjete najčešće zasnivaju na LED tehnologiji čije su karakteristike znatno bolje od rasvjetnih tijela čija su tehnološka rješenja bazirana na živi i natrijumu – zaključuju oni.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite komentar
Unesite ime