ALEKSANDAR JOKIĆ: Neće on, on voli tuđu imovinu

aleksandar jokić izbori

Zakoni i podzakonski akti služe da urede postojeće stanje u društvu. Dakle, reklo bi se da zakoni prate stvarnost. Prvo dođe do neke pojave, pa tek onda do potrebe da se ona reguliše.

Zašto je ovo bitno?

Svjedoci smo sve većeg broja vozila na električni pogon u Banjoj Luci. Nedavno su mi za oko zapali dvotočkaši, nešto između romobila i skutera, ali na električni pogon. Djeluju izuzetno praktično, ali ujedno i lijepo. Šta je onda problem?

Problem je u situacijama „šta bi bilo kad bi bilo“. Ali postoji jedno pitanje i prije toga, a to je vožnja i parking. Dakle, da li se ova vozila na dva točka voze cestom i po pravilima koja važe za automobile i motocikle? Da li se voze trotoarom i pješačkim zonama? Da li se smiju voziti po ovih nekoliko biciklističkih staza koje za sad imamo? Gdje se smiju parkirati?

Ono što je sigurno jeste da u slučaju kada ne postoji registarska oznaka na vozilu, u slučaju da je isto parkirano na mjestu koje nije predviđeno za parkiranje, ali ne ugrožava normalno odvijanje saobraćaja, sankcija za vlasnika ili vozača nema. Da bi mogao vlasnik ili vozač da se kazne, mora postojati registarska oznaka na prevoznom sredstvu, pomoću koje će, uz prateću foto-dokumentaciju, ovlašćeno lice moći da identifikuje odgovorno lice.

No to je manji problem. Veći je činjenica da predmetna vozila ne podliježu obavezi osiguranja od automobilske odgovornosti. Zašto?

Hajde da na trenutak budemo zloslutni i zamislimo da ovim vozilom udarite pješaka. Pješak pretrpi povrede, bol, strah. Potrebno je nadoknaditi troškove liječenja, kao i nematerijalnu štetu. A sad zamislimo da vozač, ujedno i vlasnik, nema sredstava kojima bi mogao da nadoknadi štetu. Oštećeni bi morao u građanskom postupku da dokazuje štetu i odgovornost vlasnika/vozača, te da nakon toga u izvršnom postupku proba prinudno da se namiri. Već ovdje vidimo ogroman stepen neizvjesnosti namirenja, ali i problem dugotrajnosti postupka.

Zamislimo da se ovim vozilom udari automobil i pričini materijalna šteta. S obzirom na snagu i težinu pojedinih vozila, sasvim je osnovano pretpostaviti da se može uzrokovati ozbiljnija šteta. Postupak naplate je identičan kao i u primjeru ranije.

Pregleda radi, trenutno, kod automobila koja su registrovana (dakle ujedno i osigurana obaveznim osiguranjem od automobilske odgovornosti) osiguravajuće društvo vozila čiji vozač je skrivio štetu, nadoknađuje štetu vansudskim putem. Tek ako osiguravajuće društvo ne obračuna iznos štete dobro, ili ne utvrdi osnovanost zahtjeva, oštećeni može protiv osiguravajućeg društva pokrenuti sudski postupak naknade štete. Pa i kada dođe do ovoga, naplata nakon pravosnažnosti presude je izvjesna, s obzirom na obavezu solventnosti osiguravajućeg društva.

Dokle god električna vozila ne podliježu obavezi osiguranja i ne utvrdi se način učešća u saobraćaju i stepen obuke vozača, ova vozila će biti simpatični pokretni rizici za sve učesnike u saobraćaju. Moja ideja za ovaj problem jeste da se na ova vozila primijene odredbe koje važe i za motocikle i skutere, a da se utvrdi granica snage vozila do koje vozači treba samo da polože teorijski dio vozačkog ispita. Kada vozila budu osigurana, a vozači morali da budu barem minimalno osposobljeni, učešće ovih vozila u saobraćaju neće više biti problem.

Do tada, možda se pune i izgledaju kao igračke, ali ne moraju svi da se ponašaju kao djeca.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite komentar
Unesite ime