Maglajska tvrđava

Stari grad Maglaj je nacionalni spomenik i čini ga tvrđava iz srednjovjekovnog i osmanskog perioda, te pokretni arheološki materijal.

Ovaj Stari grad krije mnoge tajne, pa je vrijeme da vas “odvedemo” kroz ovaj tekst u najskrivenije dijelove Starog grada Maglaja.

Gdje se nalazi Stari grad Maglaj?

Stari grad Maglaj, odnosno tvrđava podignuta  je na visokoj stijeni nad desnom obalom rijeke Bosne, te kada idete magistralnim putem, recimo iz Sarajeva u pravcu Doboja, možete ostati zapanjeni prizorom ovog srednjovjekovnog grada.

Ustari Grad se danas ulazi sa sjeverne strane, a do tvrđave možete doći uskim putevima i uličicama, a jedna od ulica jeste Put branilaca. Pogled na tvrđavu imate I iz “novijeg” dijela grada. Ovo je jedna od najjačih utvrda u dolini rijeke Bosne.

Kada krenete uskim uličicama do Starog grada primjetit ćete da je sve nekako prazno, a nekada je tu bilo mnogo života, kao I dobro poznata Čabrina kafana, koja je nedavno prestala sa radom.

Ono što će vas oduđeviti jesu zasigurno mještani Starog Grada.Da, u blizini tvrđave I dan danas žive stanovnici, uglavnom stariji koji će vam sigurno ispričati mnoge priče o Starom Gradu, prošlom vremenu, događajima, ljudima.

Posjetite Stari Grad Maglaj i samo pažljivo slušajte starine ljude jer će vam oni najbolje pokazati pravu sliku Starog grada Maglaja.

Historija Starog Grada Maglaja

Prema historijskim izvorima Stari Grad Maglaj nastao je najkasnije u 14. stoljeću.

Izgled Starog Grada koji danas vidite dobio je u tursko doba, u 18. stoljeću, ali je sačuvala svoje srednjovjekovne “temelje”.

Dakle Maglaj je u 14. I 15. stoljeću zaista bio pravi srednjovjekovni gradić.  Kako su bili ratovi, razne borbe, tako se i grad mijenjao, pa je postao vremenom još više nalik utvrđenju, a izgled I unutrašnjost se, dakle, prilagođavala prema potrebi za borbom i zaštitom.

Kada je 1878. bez obzira na sve izgubio svoju svrhu, napušten je kao vojno-odbrambena starina, a od tada je samo više propadao, a pogtovo kasnije kada su ga svi ljudi uglavno napustili. Ipak godinama kasnije vršena su mnoga istraživanja, sanacije i slično.

Nekada se u grad ulazilo sa zapadne strane, odnosno stazom koja je dolazila iz južne strane. Danas u ovaj grad se ulazi sa sjeverne strane. 

Tu je bio put usječen u stijenu, pa je zanimljivo spomenuti da bi neprijatelj koji bi pokušao da ovom stazom priđe gradu imao desnu stranu potpuno nezaklonjenu, što je svakako bila prednost za čuvare Starog Grada.

U srednjem vijeku Maglaj se nalazio u oblasti Usora te prema nekim podacima tu je psotojala  župa, do danas nepoznatog imena. Tokom početka Osmanske uprave osnovana je nahija Maglaj. 

Maglaj kao Župski grad

Prema nekim istraživanjima i pretpostavkama  Maglaj  je postojao  kao župski grad još u 13. stoljeću, doba kad je „župski sistem bio aktivan“.

Izgled tvrđave odgovara vremenu kada su se na ovom području, odnosno području Bosne vodile bitke između mađarskog kralja Sigismunda i bosanskih kraljeva i velikaša, a to je bilo kraj 14. i prve dvije decenije 15. stoljeća.

Prvi spomen Starog Grada Maglaja

Prvi spomen Maglaja je u povelji kralja Sigismunda izdanoj 1408. godine pod Maglajem sub castro nostro Maglay.

Pošto kralj Sigismund u povelji piše „pod našim gradom“, zaključuje se da ga je zauzela mašarka vojska,

Zanimljiv je naziv mjesta Varoš, čije ime može otkriti zanimljive historijske podatke. Sama riječ “varoš” znači naslje gradskog tipa koja su imala velike uloge.

Stari Grad Maglaj i Osmanlije

Osmanlije su zauzele Maglaj 1476. godine. . Kasnije 1697.pri pohodu Eugena Savojskog na Bosnu tvrđava  u Maglaju predata je  austrijskoj vojsci bez otpora.

U gradu je bilo 200 vojnika, dva bega i pet aga. Pri povratku iz Sarajeva, opet dolinom Bosne, krajem oktobra iste godine Austrijanci su minirali maglajsku tvrđavu.

Izgled i unutrašnjost starog grada

Sa glavnog puta, ali i iz čaršije vidjet ćete staru tvrđavu, odnosno Stari Grad koji izgleda kao iz bajke. Ovaj grad se sastoji iz nekoliko dijelova, kula, dvorišta I slično.

Dominira na uzvišenju i nemoguće ga je ne primjetiti. Kada je riječ o unutrašnjosti, Stari Grad, odnosni tvrđava  sastoji od centralnog dijela i dva kasnije prigrađena obora, jedan na sjevernom gornjem platou sa sahat-kulom i drugi koji se protezao uz sjeverozapadu i zapadnu stranu tvrđave.

U predvorju, nešto južnije od ulaza u obor skreće se u kapi-kulu do koje se dolazi stepeništem. Iz kapi-kule se stepeništem penje u dvorište prvobitnog srednjovjekovnog dijela tvrđave.

Dakle, kao i većina tvrđava, sa nešto srugačijim rasporedom. Posebno je zanimljiva sahat kula.

Inače ova tvrđava ima “pokretne” arheološke dijelove koji su  u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu (predmeti od keramike)  i Muzeju u Doboj u predmeti od metala).

Maglajska sahat kula

Kada uđete u hodnike, odnosno  predvorje maglajskog starog grada (gradine) stoji dobro očuvana sahat-kula izgrađena na litici.

U 1955. godini funkcionisalo  je još pet sahat-kula, i to u Sarajevu, Pruscu, Foči, Maglaju i Tešnju. Prve dvije radile su po turskom, a ostale po srednjoevropskom vremenu.

Sahat-kula u Maglaju izgrađena je 17.10.1697. godine i predstavlja još jedno blago Starog Grada

Članovi porodice Uzeirbegovića su se godinama brinuli o sahat kuli pa se pretpostavlja da je jedan od članova od njih izgradio ovu sahat kulu.

Ipak,  u drugoj polovini 20. vijeka o satu se brinuo maglajski sahadžija Mahmud Đonlija. Zadnji član porodice Uzeirbegovića, koji je ovu kulu popravio, bila je Vasvi-hanuma, supruga Mustajbega Uzeirbegovića, rođena Osmanbegović.

Po njenoj oporuci njen muž Mustaj-beg i bratić Osman-beg Osmanbegović su kupili 1923. godine u Zagrebu na sajmu zvona za sahat-kule u Maglaju i Gradačcu, što su svakako zanimljivi historijski podaci koji mogu biti korisni za neka buduća istraživanja.

 U središnjem vertikalnom dijelu sahat kule nalaze se tri procijepa koja propuštaju svjetlost u unutrašnji dio objekta te osvjetljavaju stepenište. Prosjeci su postavljeni na središnjoj osi prozora.

Sahat-kula je relativno dobro očuvana, ali satni mehanizam danas nije u ispravnom stanju.

Znamenitosti u blizini Starog Grada

Kuršumlija džamija u starom dijelu Maglaja

Ova džamija se naziva još i Jusuf-Pasina ili Kuršumlija Džamija. Po svojoj  gradnji spada među najljepše spomenike turskog doba u Bosni i Hercegovini.

Džamija je podignuta u drugoj polovini 16. vijeka, po jednim historijskim podacima 1560. a po drugima 1580. godine. Postoje neutvrđene priče da je ova džamija, kao i hamam, građena kamenom koji je prenošen s ruke na ruku povrh sela Bakotić i Ulisnjak iz brda Vis.

Osim toga tu su još neke interesantne priče koje se vežu za ovu građevinu.

Jedna od njih je ta da su mještani hjteli pogubiti nekog čovjeka koji je gradio džamiju, a sve zbog toga jer su ga pitali da li je šta ljepše načinio, a njegov odgovor je bio da je ljepšu od džamije te napravio jednu crkvu.

Pošto je saznao šta mu se sprema, ovaj čovjek napravi krila od jelova drveta, skoči sa džamije i odleti preko Bosne na jedno brdo. Tu mu se omakne bradva koju je sa sobom ponio te mu odsječe krila i čovjek pade i razbi se na brdu koje se prozva Jelovac.

Pravoslavna crkva

Prema nekim kazivanjima ova crkva je bila tu za vrijeme turske vladavine, odnosno na tom mjestu je bio objekat koji je danas zapravo ova pravoslavna crkva.

1906. godine na tom  mjestu je počela izgradnja crkve Svetog Ilije, koja je završena 1908. godine. Ova crkva je bila oštećena, ali je kasnije obnovljena.

Delibegov han

Hanovi i karavan-saraji bili su masovno na  svim putevima pa tako je Maglaj dobio svoj, Delibegov han na lijevoj obali Bosne.

Podignut je u drugoj polovini 19 vijeka i dugo je bio jedini objekat u maglajskom polju. I za ovu se građevinu vežu razne legende, te nažalost danas Delibegov han nema izgled kao prije.

Stara pošta

Ova građevina je 1890. bila u vlasništvu bračnog para  Jakoba Sterna i njegove žene Nestle. 1918. godine Jakob je ovu kuću sa dvorištem prodao trgovcima mješovite robe Juliji i Lajosu Holenderu, a 1922. njihovi nasljednici kuću  su prodali Edhemu Uzeirbegoviću.

Poslije svih tih prodaja, Sandor Lobenwein otvara ugostiteljsku radnju, a iza njega Nikifor Cvijanović hotel sa spavaćim sobama na spratu. Hotel je radio do 1924. godine onda se tu smješta šumska uprava, pa pošta, a 1991. krojačka zadruga.

Danas, nakon što je ova zgrada promijenila mnoge vlasnike,  koristi za potrebe islamske zajednice.

Uzeirbegov konak

Ovaj konak je uz samu obalu Bosne. Sagrađen u starobosanskom stilu XIX vijeka negdje otprilike 1875. godine.

Prema navodima  prizemlje  je napravljenood tesanih kvadera koji su bili pripremljeni za gradnju mosta koji je Maglajlijama ponudio Jusuf-Paša.

Konak je sagradio jedan od potomaka maglajskih kapetana Salih-beg Uzeirbegović po kome je konak dobio ime.

Ako posjećujete ovaj dio Bosne onda vam svakako preporučujemo da istražite koje su popularne znamenitosti u Zenici.

Vila Bjanca

I ova prelijepa građevina je često mijenjala vlasnike, pa će biti interesantno da napravimo mali pregled vlasnika I toga za šta je služila ova građevina.

Do 1912. bila  je u vlasništvu Michaela Lurica, nadgruntovničara iz Maglaja i dr. Moritza Sattlera iz Sarajeva, a tada prelazi u ruke barona Clemensoa Kettenburga kotarskog predstavnika u Maglaju.

Zatim 1916. godine zgrada prelazi u državno vlasništvo i tu je smještena žandarmerijska stanica, pa iza toga poslicija.

Jedno vrijeme je ovu građevinu koristilo i kulturno-umjetničko društvo za svoje potrebe. Posloje toga ona postaje  zgrada građevinskog preduzeća “Gradina”.

Katolička crkva

Osim pravoslavne crkve, tu je  katolička crkva u Maglaju.

Na lijevoj obali Bosne 1919. godine podignuta je katolička crkva Svetog Ante Padovanskog, a šezdeset godina poslije na istom je mjestu otvoreno  svetište Leopolda Mandia.

Stari grad Maglaj je itekako bogato mjesto gdje se spajaju prošlost i sadašnjost, a vama ne preostaje ništa drugo već da se sada zaputite u pravo istraživanje ovog mjesta koje je pravo historijsko blago.

Pročitajte i ove članke:

• Neugodni mirisi u kući – odakle dolaze i kako ih se riješiti?
• Kako da očistite cipele od antilopa, a da ih ne oštetite?
• Firmi u Zenici potrebni radnici za rad na računaru
• Marija Šerifović pjeva u Zenici za Novu godinu: Regija vam zavidi, da znate!