Tešanjska gradina je nevjerovatna utvrda na koju su stanovnci Tešnja danas ponosni.
Ona sa sobom donosi razne legende od kojih je jedna od zazidanoj ženi u zidu, Toliko toga se odigralo na ovoj utvrdi, te su zidovi tvrđave proživjeli dosta toga, ali I svi i oni koji su bili godinama dio utvrde.
Vijekovima ova Tvrđava privlači poglede I interesovanje. Posljednjih godina je postala mjesto radoznalih turista, a nerijetko se ovdje organizuju ekskurzije kako bi mlađi upoznali Tešanj I tešanjsku gradinu.
Ispod ove gradine se protežu restorani, manji objekti historijskog značanja, trgovine, kuće, te krovovi raznih objekata. Ipak, uvijek je dominirala tešanjska gradina, pa kad dođete u Tešanj ne možete a ne podići pogled ka vrhu I diviti se ovoj nevjerovatnoj građevini.
Utvrđenje se sastoji od dvije kule i stanovnici ovog gradića u srednjoj Bosni zovu ga Gradina, a na ovom mjestu postoji već tri milenija. Tešanjska tvrđava se, poslije Tvrđave u Jajcu, smatra jednom od najvećih tvrđava u BiH.
Tešanj sa svojom Tvrđavom razvijen je u jednoj kotlini na padinama brežuljaka, a u sredini se izdiže jedna vrlo zanimljiva tačka, brdo, na kojem je očito od brončanog doba do danas razvijan jedan nevjerovatni objekt ili Tvrđava.
Tešanjska gradina je jedna od najvećih (6.296 kvadratnih metara površine) i najznačajnijih utvrda u Bosni i Hercegovini
Legenda o Tešanjskoj gradini
Svaka kula na neki način ima svoju legendu, kao što je naprimjer legenda o Medvjed kuli.
Tešanj, dakle, ima svoje legende a i sama gradina. Upravo jednu takvu legendu vam donosimo u nastavku. Možda će vam biti jezivo, ali činjenica je da se ova priča prenosila generacijama.
Jedna od najpoznatijih legendi jeste ona da su ovu tešanjsku tvrđavu gradila tri brata i ono što bi u danu sagradili, preko noći bi vile odnijele, što je bilo frustrirajuće.
Znamo da ćete odmah pomisliti da vile ne postoje, ali kada su u pitanju ovakva historijska mjesta – da želimo vjerovati u to!
Dakle, priča se nastavlja tako, da bi tri brata to spriječili obratili su se nekom čovjeku koji je radio sa magijom, odnosno vraču, i on mi je rekao da jedan od njih mora svoju ženu uzidati u gradinu, što je za njih bila šokantna naredba odnosno “savjet”.
Braća kao braća, sva tri su bili oženjeni, te nijednom u tom trenutku nije bilo na kraj pameti da to nešto uradi, ali su se nekako dogovorili.
Zakunu se oni jedan drugome, da čija žena prije dođe i donese ručak u grad, da istu uzidaju živu u grad. Dvojica su braće svojim ženama kazali svoju tajnu, da one ni po koju cijenu ne bi donijele ručak u grad. Treći brat je bio naivan pa svoju tajnu nije rekao ženi i ona je donijela ručak u grad zidarima.
Kada je donijela, oni je zazidali u zid i baš u onaj sa desne strane (kraj) istočno prema Zvečaju vodi, što iz kamena teče – I tako je nastala legenda…ali tu nije kraj.
Brat je molio na svaki način, da je ne zazidaju, ali ga braća nisu poslušala.
Ona mlada bila je imenom “Teša” i imala je malo dijete koje je još uvijek dojila.Ona se nije ni bunila samo je tražila jedno, jer je bila majka i imala je bebu, zamolila je da joj se spram prsa ostavi procjep u kamenu kako bi ona mogla još jednom da doji svoju bebu.
Oni su ostavili taj procjep i poslije par mjeseci gradnja te utvrdeje završena, a Teša ostala u zidu. Dalje se ne zna šta je bilo, te koliko je živjela tu.
Bilo kako bilo, moramo priznati da legende znaju zaista nekada biti tužne, a legenda o tešanjskoj gradini je jedna od njih.
Porijeklo imena Tešanj
O imenu grada Tešnja postoji pretpostavka da je nastalo od keltskog porijekla i riječi „Tesen“ što znači „Mali dvor“.
Riječ je o predrimskom dobu, a poznato je i da su Rimljani na ovom području imali svoje utvrđenje, što je još jedan dokaz o bogatoj prošlosti ovog kraja I tešanjske gradine.
Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje “i na Usori grad Tešanj”
Historija tešanjske gradine
Na ovom mjestu Iliri imali su svoju tvrđavu, koju su porušili Rimljani i izgradili svoju utvrdu. Dolaskom Slavena na prostor Balkana, tešanjska utvrda je ponovo razrušena, i tek u kasnom srednjem vijeku sagrađen je dvor vlastelinske porodice Zlatonosovići.
Nije poznato ko je osnovao grad tada.
U 14. I 15. stoljeću tvrđava je ponovo dograđivana.
U to vrijeme, vrijeme Bosanskog kraljevstva vladala je jedna velikaška porodica, ovim usorskim krajem.
Naime, Tešmjom su vladali Zlatonosovići i oni su na prostoru današnjeg grada Tešnja, na prostoru današnje tvrđave imali svoj velikaški dvor.
Taj dvor, odnosno ta srednjovjekovna tvrđava još uvijek je bila jedan manji objekat na samom vrhu stijene, poput dvora u Starom Gradu Komotinu, i ona je završavala na prostoru današnje Dizdareve kule.
Tamo se nalazilo nekoliko objekata, oni su bili nešto drugačijeg oblika nego što su ovi danas.
Između 1463. i 1521. godine Tešanj je prelazio čas pod tursku, čas pod ugarsku vlast, a u vremenu od oko trinaest godina (1463-1476) Tešanj je bio središte Kraljevstva bosanskog i sjedište vojvode Radivoja Kotromanića, člana bosanske kraljevske loze.
Kraljevstvo bosansko je država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci.
Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher.
Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru.
Prvo ozbiljnije proširenje gradine desilo se početkom 18 stoljeća nakon poraza Osmanlija u Beču.
Važnost i uspjeh tešanjskoj tvrđavi doprinijela je epizoda odbrane od princa Eugena Savojskog 1797. godine jer je Tešanj jedini uspio da se odbrani toj vojsci što je svakako nevjerovatno.
Tešanjski kraj bio je kapetanija, ojačao je vojni arsenal. U 18.st bili su svi vojni rodovi. Na samoj tvrđavi nalazilo se nekoliko baterija sa topovima.
Na tešanskoj tvrđavi bilo je 30 topova, 200 pušaka, 200 sablji 2000 taneta odnosno metaka, olovo od kojih su se izlivali metci. Vojnici su 24 sata provodili na utvrdi, živjeli trenirali i u svakom trenutku bili su spremni da brane utvrdu ovog kraja.
Inače, od 1838. izgubila je značaj da bude vojni objekat; dodajmo da su, tek nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, počeli radovi na uređenju.
Napad Eugena Savojskog na tešanjsku gradinu
Važnost i slavu tešanjskoj tvrđavi doprinijela je epizoda odbrane od princa Eugena Savojskog 1797.godine jer je Tešanj jedini uspio da se odbrani toj snažnoj vojsci.
Poslije velikih provala Eugena Savojskog 1697. godine koji je u potpunosti zapalio Sarajevo, u novembru 1697. godine,
Savojski nije uspio zauzeti ovo utvrđenje u Tešnju što je i dan danas nevjerovatno I na što su mnogi ponosni. Tešanjska gradina je oduvijek bila simbol hrabrosti I odbrane. Kao I svaka utvrda dominirala je nad gradom I imala sve uslove da se odbrani od napada.
Unutrašnjost tešanjske gradine
Gornji dio utvrđenja se zove Kapetanova kula. Druga kula se zove “Dizdareva kula” i izgrađena je 1747. godine, a donji dio, ispod kula je sagrađen u Osmanskom periodu.
Donji dio grada se počeo graditi za vrijeme sultana Mustafe II (1695.-1703.). U donjem dijelu grada Osmanlije su prvo izgradile Dizdarevu kulu. Kula je imala prizemlje i dva sprata.
Na prvom spratu je bila veća prostorija za stanovanje a na drugom spratu stan za dizdara. Istočno od Dizdareve kule, Osmanlije su sagradili tabiju. Kroz sredinu te tabije bio je prokopan tunel, a desno i lijevo od njega kazamati.
Time je Gradina dobila svoju konačnu gradnju čime je predstavljala jednu od najsnažnijih utvrda bosanskog ejaleta.
Nadogradnja starog grada koje su izvršili Osmanlije, kao i izgradnja donjeg grada predstavlja treću (osmansku) graditeljsku fazu. Vojna posada napustila je stari grad Tešanj 1840.godine.
U Dizdarevoj kuli se nalazi Muzej.
Muzejska postavka
U Dizdarevoj kuli se nalazi stalna postavka JU Muzej Tešanj. Naziv Dizdareva kula je dobila po dizdaru, upravitelju kule.
Neki od eksponata su – komplet kotorac od srebra s tombak pozlatom iz 1830. godine, osmanska sablja Šamsi ili Lavlji rep, Hebrejski rukopis (priča o Esteri, ženi perzijskog cara Kserksa Prvog), fiksko djelo u rukopisu, na arapskom jeziku (zbirka sufijskih kasida), Matica krštenih Župe Komušina (1699-1720), osmanski nakit, satovi, čibuci, noževi, originalni prijedlog budžeta i pečati iz 1908. godine, fotografija Muse Ćazima Ćatića.
U Kapetanovoj kuli je izložen novac iz Rimskog carstva, novac srednjeg vijeka, kovanice Osmanskog carstva, novac Habsburške monarhije i Austro-ugarskog carstva, novovijekovne i kovanice novog doba, te kovanice 20. stoljeća.
Pored toga, izložene su i novčanice Osmanskog razdoblja, Austro-ugarske monarhije i novčanice iz svijeta (Albanska banka, Rumunska banka, Turska…).
Prvo ozbiljnije proširenje gradine desilo se početkom 18.st. nakon poraza Osmanlija u Beču, osmanlije su shvatile da im Tešanjska tvrđava igra veliku ulogu u odbrani.
Tih godina počinje osnivanje Kapetanija u vojnom sistemu. Najznačajniji dograđeni objekat u toj fazi je Donji grad i Dizdareva kula 1745.godine., izgrađena je i tabija , tunel i bedem dug 90 m. Sredinom 18. Stoljeća u vrijeme Ali Paše i Sulejmahn Paše Tešanjska gradina dobila je izgled kakav danas ima .
Kompleks danas ima 2 kule , iako se zna da su nekada bile 4, 7 kazamata, 5 tabija, 2 dvorišta, 6 bunkera, bunar, cisterna, preko 400 m vanjskog bedema i nekoliko stotina metara unutrašnjih bedema.
Preporučujemo da pročitate i ove članke:
- Stari grad Maglaj
- Prokoško jezero
- Kako da očistite cipele od antilopa, a da ih ne oštetite?
- Firmi u Zenici potrebni radnici za rad na računaru
- Marija Šerifović pjeva u Zenici za Novu godinu: Regija vam zavidi, da znate!
- Tunel Spasa Sarajevo
- Vidikovac Sarajevo
