Nasilje u porodici više ne može da bude prekršaj, već samo krivično djelo

Ilustracija: Depositphotos/ lofilolo

Novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici RS, koji je na snagu stupio 1. maja, nasilje u porodici tretiraće se kao krivično djelo, ali ne i kao prekršaj. Nasilje u porodici je bilo krivično djelo i prije nego što je ovaj zakon stupio na snagu. 

Među onima koji su najviše zaslužni za donošenje novog Zakona je, kako piše srpskainfo, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini RS i profesorka na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci Ivanka Marković koja već više od 20 godina radi na suzbijanju nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.

Markovićeva pojašnjava da se najznačajnija novina koju donosi ovaj Zakon odnosi na ukidanje prekršaja, pa nasilje u porodici više neće biti prekršaj već samo krivično djelo.

– U cilju realizacije adekvatne zaštite žrtava nasilja predviđena su nova rješenja kao što je npr. obaveza subjekata zaštite da u prvom kontaktu obavijeste žrtvu, na njoj razumljiv način, o svim pravima koja ima i o ustanovama, organima, pravnim licima i organizacijama koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu istakla je Marković za srpskainfo.

Pravnik Aleksa Prole smatra da ukidanje prekršajnih sankcija za počinioce porodičnog nasilja, te premještanjem u cjelosti u domen krivičnog prava, možda neće dati očekivane rezultate u budućem periodu.

Aleksa Prole: Tanka granica između prekršajne i krivične odgovornosti

– Naime, postojanje istovremeno i krivičnih i prekršajnih sankcija ne predstavlja nikakvu anomalnu pojavu u uređenom pravnom sistemu. Naprotiv, mnogo je primjera u kojima je tanka granica između prekršajne i krivične odgovornosti, te se tek nakon potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja može pravilno odrediti da li je počinjen prekršaj ili krivično djelo – kazao je Prole.

Kod nasilja u porodici, dodaje on, postoji čitav dijapozon radnji koje zapravo predstavljaju nasilje u porodici, a kroz krivično kažnjavanje se maltene izjednačava npr. fizički napad na člana porodici i psovanje člana porodice.

– Gubi se mogućnost da se određeni, uslovno lakši oblik nasilja u porodici prekršajno kazni, već će član porodice biti optužen i procesuiran u krivičnom postupku – istakao je Prole.

On smatra da sam krivični postupak može štetno uticati na člana porodice i u konačnici dovesti do štetnih posljedica u samoj porodici više nego prekršajni postupak. Pored toga, ne treba zanemariti ni činjenicu da se nad optuženim vodi krivični postupak koji ga ograničava u ostvarivanju određenih prava, što često može dovesti do zloupotrebe između članova porodice između kojih postoji određena netrpeljivost, na način da će se zlonamjerno podnositi prijave za nasilje u porodici.

– Kako je krivično gonjenje u isključivoj nadležnosti javnog tužioca, samo će javni tužilac moći odrediti da li će podignuti optužnici za nasilje u porodici ili će ipak odlučiti da obustavi istragu. Nakon obustave istrage, jasno je da će počinilac ostati nekažnjen. Javni tužilac će, shodno tome, morati da radi na prikupljanju više čvrstih dokaza, a kod krivičnih djela nasilja u porodici često se dokazivanje svodi samo na izjave počinioca i žrtve – rekao je Prole.

Advokat Jovana Kisin smatra da je nasilje u porodici ozbiljan društveni problem i takav problem već duže vremena zahtjeva ozbiljan pristup u rješavanju. Kod pristupanja ovom problemu, ističe ona, kažnjavanje počinioca krivičnog djela samo je jedan segment rješavanja ovakvog kompleksnog problema.

– Drugi je svakako zaštita, podrška i briga za žrtve koje su često u praksi bila zanemarene a što je jedan od glavnih razloga neprijavljivanja ovakvih krivičnih djela. Nova zakonska rješenja ne samo što su rigoroznija prema počiniocima ovih krivičnih djela, ona su istovremeno podigla nužnu odgovornost u postupanju policije koja ovakve slučajeve procesuira, zdravstvenim radnicima, radnicima u Centrima za socijalni rad, te konačno propisala sankcije za nemar na ovakvim slučajevima – istakla je Kisin.

U praksi se, dodaje ona, do sada često dešavalo da za iste radnje jedan počinilac biva gonjen prekršajno, a drugi krivično, pa je isključivanje prekršajnog gonjenja pozitivna stvar da bi i zakon važio i provodio se na isti način prema svim počiniocima ovih djela.

Jovana Kisin: . Nova zakonska rješenja su rigoroznija

Nasilje u porodici je, kaže Kisin, ozbiljan delikt, pa je dobra odluka zakonodavca što ga je deligirao u isključivu nadležnost krivičnog procesuiranja. Sad ostaje da vidimo da li će još jedno dobro zakonsko rješenje ostati samo mrtvo slovo na papiru ili ćemo se, svi zajedno,  potruditi da ovaj zakon sprovedemo na pravi način.

– A svi smo dužni i odgovorni za to – od građana koji su dužni da prijave nasilje, do policije, zdravstvenih radnika i suda koji su obavezni da sa dužnom pažnjom pristupe i procesuiraju ova djela i Centra za socijalni rad koji treba da zaštiti i pruži podršku žrtvama na adekvatan način – zaključila je Kisin.

G. Dakić / izvor.ba

POSTAVI ODGOVOR

Unesite komentar
Unesite ime