Ako je ikada kreativnost bila potrebna za opstanak i rast bilo koje organizacije, to je sada.
Sir Ken Robinson

Istraživači su to shvatili prije više od dvadeset godina bitna kreativna aktivnost u suvremenom poslovnom okruženju jer

“predstavlja nužan korak u procesu inovacija, pridonoseći dugoročnoj produktivnosti i učinkovitosti na radnom mjestu”.

Živimo u svijetu koji se mijenja brže nego ikad i suočavamo se s izazovima koji su nepredvidivi. Zbog stalnih promjena organizacije diljem svijeta ističu da trebaju ljude koji razmišljaju kreativnokomuniciraju i rade u timovima: ljudi koji su fleksibilni i imaju sposobnost brze prilagodbe.

Zadnjih godina, kreativnost zaposlenika i korporativna inovativnost postali su primarni čimbenici u postizanju ciljeva tvrtke i održavanju profitabilnog poslovanja. Organizacije i poslovni sustavi često kažu kako ne mogu pronaći kreativne zaposlenikedok u isto vrijeme poslovni lideri, političari i edukatori neprestano naglašavaju važnost jačanja kreativnosti i inovativnosti.

Istraživači su zaključili da organizacije u današnjem turbulentnom gospodarstvu kreativnost njihovih zaposlenika je potrebna ako žele preživjeti i biti uspješni. Osobito u turbulentnim organizacijskim okolnostima raste potreba za kreativnošću koja može transformirati organizaciju.

Kreativnost je u ovom slučaju vrlo poželjna jer omogućuje odmak od neučinkovitosti tradicionalnih kultura, struktura i praksi.

Stoga je cilj kreativnosti promjena. Promjene koje svakodnevno pogađaju menadžere i tvrtke evidentno su prisutne, neporecive i uočljive. Menadžeri mogu izbjeći promjene, reagirati na njih ili ih predvidjeti.

Promjena kao takva, ovisno o veličini i brzini nastanka i širenja, postaje prijetnja ili prilika. Za organizaciju, u velikoj mjeri, odnos menadžera prema promjenama može odrediti njezin daljnji rast ili postupni, pa čak i nagli pad. Kreativnost je prepoznata kao preduvjet za organizacijske promjene i organizacijsku konkurentnost.

Posljedice nedostatka kreativnosti mogu biti teške i organizacije koje stoje po strani vjerojatno neće dugo postojati. i čitave industrije će se morati promijeniti jer su zapeli u starim navikama i odbijaju se promijeniti, osvrćući se na inovativne tvrtke koje napreduju.

Znatan broj dokaza to sugerira kreativnost zaposlenika može dati značajan doprinos organizacijskom rastu i konkurentnosti. Bez sumnje, kreativnost je postala ključni element za stvaranje konkurentske prednosti za tvrtke na prezasićenom tržištu.

Stoga poduzeća i organizacije kojima se trajno smanjuju proračuni, čime se ugrožava njihov rad i ostvarivanje osnovnih funkcija, moraju se okrenuti kreativnosti kako bi preživjeli i održali se u okolnostima u kojima je promjena jedina izvjesnost.

Ako lideri, menadžeri i njihovi zaposlenici ne osvještavaju neofoznost i potrebu za kreativnošćutada se neće moći nositi s promjenama u turbulentnom okruženju i pružiti adekvatne odgovore kako bi ne samo opstali, već i ostvarili konkurentsku prednost na tržištu na kojem posluju i funkcioniraju.

Posljedice korištenja kreativnosti donose korist pojedincima, skupinama i organizacijama jer kreativnost doprinosi ljudima u njihovim privatnim životimana njihov rad, ali i na kvalitetu društva u cjelini jer svakako ono što je kreativno mora biti i društveno korisno, iz čega proizlazi da je kreativnost u osnovi nužan uvjet društvenog napretka.

Novinski članak The Economist navodi da će najveći izazov s kojim se današnje organizacije suočavaju biti kako zaposliti pojedince sa sposobnošću kreativnog razmišljanja.

Vrijednost kreativnosti u stručnim raspravama otišla je tako daleko, da su neki istaknuli kako na kvalitetu ljudskog života uvelike utječe kreativni doprinos pojedinca. Uz to, veliki broj organizacija smatra kreativnost preduvjet za uspjeh. Novinski članak The Economist navodi da će najveći izazov s kojim se današnje organizacije suočavaju biti kako zaposliti pojedince sa sposobnošću kreativnog razmišljanja. Poanta ovog teksta je da, ako tvrtke žele uspjeti na globalnom tržištu, trebaju osobe s talentom za razvijanje novih ideja, koje posjeduju nove i korisne pristupe radu.

The Economist nije sam u ovoj tvrdnji. U posljednjih dvadeset i pet godina interes znanstvenika i stručnjaka za kreativnost gotovo je procvao. Za to vrijeme pokušali su odgovoriti na pitanje što tjera radne pojedince i timove na kreativnost u radu. Danas je poznato da individualne razlike, različite menadžerske prakse, organizacijska klima uz mnoge druge čimbenike utječu na potiskivanje ili poticanje kreativnosti na poslu.