Broj zemalja koje su podržale rezoluciju o obilježavanju dana sjećanja na genocid u Srebrenici bio je 84, dok je 19 zemalja bilo protiv, a 68 suzdržano. Iako su neki zvaničnici u BiH regiji interpretirali veći broj suzdržanih kao neuspjeh rezolucije, mnoge od njih jasno su izrazile da priznaju genocid u Srebrenici i da su njihovi razlozi za suzdržanost drugačiji.
Većina zemalja koje su bile suzdržane, kao i one koje su glasale protiv rezolucije, istakle su da je njihova odluka motivisana nedostatkom sveobuhvatnog pristupa pitanju genocida.
Jedan od najdirektnijih stavova dolazi od ambasadora Namibije.
“Genocid u Srebrenici, Ruandi, Njemačkoj s holokaustom, i trenutni događaji u Gazi su svi genocidi. Genocid koji se desio u Namibiji između 1904. i 1908. je priznat kao prvi genocid u 20. vijeku”, naveo je on.
“Namibija će se suzdržati od ove rezolucije kako bi se otvoreno razgovaralo o genocidu i kako bismo se kao međunarodna zajednica posvetili okončanju genocida bez izuzetaka”, istakao je.
Jedan sličan stav dolazi od Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ambasador te zemlje čak je počeo svoje izlaganje pričom o Fatimi Muhić, najmlađoj žrtvi genocida u Srebrenici.
“Njena majka, preživjela, nazvala je Fatimu kako ne bi bila zaboravljena kada bude sahranjena pored oca, dva strica i djeda”, rekao je ambasador.
“Genocid u Srebrenici je neosporna činjenica, priznata od strane najviših međunarodnih sudova. Među ratovima na Balkanu, genocid u Srebrenici je dokumentovan i podsjeća nas na grozote koje nijedno društvo ne bi trebalo pretrpjeti”, naglasio je predstavnik zemlje koja je bila suzdržana na glasanju.
“Bitno je da svi težimo promociji jedinstva i pomirenja koje je regionu prijeko potrebno. Sjećanje na Srebrenicu ne bi smjelo biti politički iskorišteno niti izvor daljeg raslojavanja. Trebalo je da se diplomacija bavi ovim pitanjem duže. Težina zločina zahtijeva da ne dozvolimo da hitnost politike zasjeni važnost jedinstva u potrazi za pravdom i sjećanjem. Zato UAE namjeravaju suzdržati se od prihvatanja ove rezolucije”, objasnio je.
U završnom dijelu istakao je sljedeće:
“Naša odluka treba biti shvaćena u kontekstu potencijalno destabilizirajućeg uticaja koji usvajanje ove rezolucije može imati na Balkanu. Suzdržavanje je usmjereno ka naglašavanju potrebe za smanjenjem regionalnih tenzija i promicanjem deeskalacije. Dugotrajne historijske rane ne mogu se izliječiti bez iskrenih napora ka pomirenju”.
Argentina, također suzdržana, istakla je da njen stav nije neutralan po ovom pitanju i osudila je poricanje svih genocida. Međutim, izjavili su da smatraju da odabrani pristup ovom pitanju nije bio adekvatan.
“Genocid je izraz divljaštva koje prati čovječanstvo od njegovog postojanja. Niko nije neutralan po tom pitanju. Argentina nije neutralna kada su genocidi u pitanju, ni sada ni ikada. To je naša državna politika, a konvencija o sprječavanju i kažnjavanju genocida je dio našeg nacionalnog ustava s jednako važnim pravnim statusom. Argentina je predana svim inicijativama za prevenciju genocida. Nažalost, Argentina spada među zemlje koje su doživjele strašne zločine. Poznaju bol prošlosti i koliko je teško graditi pomirenje i sjećanje. Odbijamo poricanje ovih humanitarnih katastrofa i snažno podržavamo napore za pravdu i kažnjavanje počinitelja. Bez procesa koji se odvijaju, pomirenje nije moguće. Vjerujemo da bi bilo prikladnije pokrenuti širi proces refleksije umjesto glasanja kako bismo se približili ponovnom usvajanju rezolucije i postigli konsenzus. Možda bi trebalo više vremena, ali rezultati bi bili bolji za budućnost”, rekli su.
“Ovo podrazumijeva obavezu dijaloga bez postavljenih rokova. Društvu je potrebno vremena. Ovi zločini označavaju ponor u historiji ovih naroda, a samo kroz konsenzus, duboko ukorijenjeno razmišljanje i beskrajno strpljenje možemo pretvoriti sjećanje u moćan alat prevencije. Ako su stavovi strana jako suprotni i ako moramo glasati o tome, onda naša borba za prevencijom nema smisla. Mislimo da bi bilo bolje pokrenuti procese dijaloga umjesto brzih glasanja kako bismo se približili ponovnom usvajanju rezolucije i postigli konsenzus. Možda bi trebalo više vremena, ali rezultati bi bili bolji za budućnost”, dodao je.
Predstavnik Azerbejdžana je istakao da nedostatak unutarnjeg konsenzusa u BiH čini da njegova zemlja neće glasati:
“Vjerujemo da osiguranje odgovornosti, pravde i istine, kao i sjećanje na žrtve prošlih zločina zahtijevaju pažljivo planiranje i pripremu, te da bi akcije Ujedinjenih naroda u tom smislu trebale uživati najširu moguću podršku i biti usvojene konsenzusom kako bi bolje služili pomirenju i međusobnom razumijevanju među ljudima i unutar društava”, izjavio je.
Izvor: ( pressmediabih.com / Izvor.ba )