Jedna od najraskošnijih turističkih destinacija bivše Jugoslavije, hotelski kompleks Haludovo, poznat i kao “Las Vegas jugoslovenskog turizma”, već je dugo izgubio bitku sudbine.

Dva nekada luksuzna hotela, Palace i Tamaris, locirana u neposrednoj blizini Malinske na otoku Krku, danas su potpuno devastirana, zajedno sa okolnim prostorom. Posjetioci danas obilaze hotel Palace i fotografiraju ga, teško vjerujući da je nekada bio remek-djelo arhitekture druge polovine 20. vijeka, dok je od hotela Tamaris ostao samo dio – ostatak je srušen.

Proslavio se po vlasniku erotskog magazina

Haludovo je postalo poznato po saradnji sa Bobom Guccioneom, vlasnikom erotskog magazina Penthouse i brojnih kockarnica u zapadnoj Evropi, iako je ideja o projektu hotelskog kompleksa kod Malinske postojala prije Guccioneovog dolaska na Krk.

“Projekat Haludovo je osmišljen krajem šezdesetih godina, prije nego što je bilo dogovora sa vlasnikom Penthousea o izgradnji kockarnice za bogate turiste, uglavnom Amerikance. Ta saradnja nije trajala dugo, oko godinu dana, jer Guccione nije dovodio dovoljno američkih turista tjedno do obližnjeg aerodroma,” kaže dr. Melita Čavlović, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

“Arhitektonski kompleks Haludovo nastavlja se na koncept hotela Solaris, koji je započeo natječajem za Muzej revolucije u Sarajevu. To je uzdignuta prizma iznad prozirnog prizemlja, čije organizacije se istražuje i reinterpretira kroz sva tri spomenuta projekta. U slučaju Haludova, omogućava odvajanje uzdignutog stambenog dijela od različitih programa na strmim terenima,” ističe dr. Čavlović.

Kockarnica, hostese, mir u svijetu…

Bob Guccione je u medijima izjavio da je projekt kockarnice, gdje su hostese nazivane “maze”, njegov doprinos “miru u svijetu” i razumijevanju među ljudima. Poslovanje sa socijalističkom kompanijom Brodokomerc koja je uložila većinu novca mu je odgovaralo.

“Radnički savjet je bio smiješan. Slagali su se sa svime što smo željeli raditi. Pokušali su olakšati pravila koliko god su mogli kako bi nas pustili da uđemo. Jugoslaveni i ja smo zaista bili ideološki povezani,” izjavio je Guccione medijima i investirao tadašnjih 45 miliona dolara u izgradnju i pola miliona u marketing.

Hotel je izgrađen za četiri godine i otvoren je zajedno sa kockarnicom 1972. godine. Uz arhitekturu Borisa Magaša, postavljene su vrtne skulpture Frane Kršinića.

Arhitekt Boris Magaš sa svojim kolegama je dizajnirao i realizovao turistički kompleks Haludovo kod Malinske početkom 1970-ih, u periodu kada su u Hrvatskoj i Jugoslaviji već bili isprobani razni modeli turističke arhitekture. Tipovi vezani za turizam su bili glavna područja za eksperimente, a arhitekti su imali jedinstvenu slobodu stvaralaštva kao nigdje drugdje u svijetu.

Boris Magaš je neposredno prije projekta Haludovo realizovao hotelski kompleks Solaris kod Šibenika, koji se smatra jednim od klasičnih djela moderne arhitekture poznat po discipliniranom, apstraktnom jeziku. U Haludovu je otišao korak dalje koristeći opsežan program kako bi stvorio poetsku i modernu simulaciju fiktivnog istorijskog grada.

Danas samo ostaci raskoši

U Haludovu se i danas mogu vidjeti ostaci raskoši – tepisi, lusteri iz sedamdesetih godina, bazen, koktel-bar, kuglana, viseći vrtovi, ostatci bazena sa zlatnim ribicama, pristup uređenoj plaži nekoliko metara udaljenoj, zdravstvena ustanova, saune, te saloni za masažu i uljepšavanje.

“Ovdje nije bio cilj ekonomične gradnje već korištenje tada uobičajene tehnologije ‘tunelskog sistema’ za formulaične smještajne kapacitete raznih volumena betonskih blokova usred industrijalizacije turizma. Arhitektonski koncept je bio raznolik sa različitim tipovima zdanja, poput centrale, prizemnih vila, te bedema hotela, kako je prepoznala Vanda Ekl,” napominje Melita Čavlović.

Pored oronule hotelske zgrade se nalazi ribarsko selo koje je u dobrom stanju i povremeno se koristi.

“Magaš je povjerio Darku Turatu dizajniranje ‘ribarskog sela’ koje je podsjećalo na tradicionalne ambijente Kvarnera. Cijeli kompleks bio je smješten u bogatom parku sa lokalnom vegetacijom. Takav raznolik turistički kompleks, sa smještajem različitog standarda, teško se može naći negdje drugdje u svijetu. Arhitektura je bila ambiciozna, pretenciozna, ponekad čak i monumentalna. Glavni hotel, koji je i dalje prisutan u medijima, imao je ogroman lobby koji je bio središnje mjesto kompleksa i mogao se nazvati katedralom turizma. Lobby je bio povezan sa raznim sadržajima: velikom terasom sa vanjskim bazenom koja je kao brod plutala iznad zelenila i mora, kuglanom u nižem nivou, te zatvorenim bazenom. Također, ovaj prostor bio je arhitektonski intrigantan zbog ‘lebdećeg oblaka’ raspršenih betonskih krovova kroz koje sunce prodiralo,” objašnjava Maroje Mrduljaš.

Dio bazena navodno bio napunjen šampanjcem

Mediji su izvještavali da je na početku rada Haludovo, dok je udarao kockarske i američke turiste, trošeno po 100 kilograma jastoga, pet kilograma kavijara te nekoliko stotina boca šampanjca dnevno. Navodno, jedan od bazena čak je bio napunjen šampanjcem.

Ipak, prava magija mediteranske atmosfere bila je ključna atrakcija ovog urbanističko-hotelskog čuda.

Dojam raskoši nije proizilazio iz skupih materijala, već upravo iz prostora i arhitekture. Takav koncept se pokazao pogodnim za smještaj kockarnice koju je pokrenuo Bob Guccione u Haludovu. Veliki prostori bili su lako prilagodljivi novim namjenama. Važno je napomenuti da se na internetu često pojavljuju pogrešne informacije o Guccioneovoj ulozi u originalnom projektu, što nije tačno.

Projekt nekada moćnog Brodokomerca iz Rijeke

Projekt je naručio i realizovao moćni riječki Brodokomerc, kompanija koja je stekla višak kapitala putem međunarodne trgovine te je krenula u veoma ambiciozne investicije kao što su Robna Kuća Korzo u Rijeci i Haludovo. Guccione se pojavljuje nakon završetka projekta.

Naglasak se često stavlja na raskoš i ekscentričnost projekta, ali treba istaći da je Magaš također promovisao i danas aktuelne inovacije koje nisu dobile dovoljno priznanja.

“Atrijske vile koje se prostiru po kompleksu su dobar primjer održivosti zahvaljujući inteligentnoj kombinaciji otvorenosti i zaštite od prirodnih elemenata. To je vrijedan model života na Mediteranu i stvaranja mikro klime bez klima uređaja,” objašnjava dr. Mrduljaš.

Vlasnik Penthousea, Bob Guccione, pokazao se kao vješt političar. Svoje hostese, nazvane “maze”, opisao je kao “borce za mir u svijetu”, dok je cijeli projekt reklamirao kao želju za razumijevanjem među narodima.

Raskoš je kratko trajala

Za beogradski nedeljnik NIN Guccione je 1972. izjavio: “Kako bismo pobijedili neznanje, moramo razviti komunikaciju među ljudima. Turizam je sigurno najjači oblik komunikacije. Kroz realizaciju ovog projekta, imamo priliku započeti veliki proces reedukacije: postali smo partneri u eliminaciji sumnje i neznanja.”

U vrijeme najveće popularnosti, Haludovo je ugostilo različite svjetske ličnosti. Tu su odmarali irački diktator Sadam Husein koji je poznat po bacanju bakšiša jednoj “mazi” od dvije hiljade dolara, ali i premijer Švedske Olof Palme. Ivo Vrhovec, gradonačelnik Zagreba, je 1974. primio poslovne ljude iz Kalifornije u Haludovu zbog razgovora o turističkoj saradnji.

Raskoš nije dugo trajala. Godinu dana nakon otvaranja, 1973. godine, turistički kompleks Haludovo je skoro bankrotirao. Bob Guccione je doživio poslovni gubitak i napustio projekat u sudskom procesu sa Brodokomercom. Preminuo je 2010. godine bez imovine. Na vrhuncu svoje poslovne moći raspolaže sa 400 miliona dolara.

“Projekt je pobudio kontroverze i kontradiktorne reakcije nakon realizacije. Dok su neki hvalili ambiciju i formalne eksperimente, drugi su ga kritikovali navodeći asocijacije na ‘bliskoistočne američke ambasade’, što je tada imalo negativnu konotaciju. I pored luksuza, kompleks nije bio ograđen i bio je otvoren za sve, uključujući i dugačku obalu sa plažama,”

Danas vlasnik je ruski oligarh

Trenutno je Haludovo u privatnom vlasništvu, vlasnik je ruski oligarh armenijskog porijekla Ara Abramyan koji sa svojom porodicom povremeno i dalje ljetuje u očuvanom “ribarskom selu”.

Problematika obnove Haludova je složena – investitor želi da hotelski kompleks ima privatnu plažu. Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. godine, svaka plaža mora biti javno dostupna pod istim uslovima. Posebne plaže mogu biti rezervisane za zdravstvene ustanove ili nudističke plaže.

Haludovo, očito, ostaje gubitnik u igri Boba Guccionea, trenutnih vlasti i vlasnika Are Abramyana. Brojni turisti koji posjećuju Malinsku mogu na odmoru slikati selfije koji bi na drugim destinacijama bili nezamislivi, piše Izvor.ba )