Japan je pojačao svoje aktivnosti kako bi kompanije uvele četvorodnevnu radnu sedmicu, ali se ti napori suočavaju sa velikim izazovima u zemlji poznatoj po svojoj radoholičkoj kulturi.
Japanska vlada nedavno je započela kampanju pod nazivom „reforma stila rada“ koja ima za cilj promovisanje fleksibilnih radnih aranžmana, kraćeg radnog vremena i ograničenja prekovremenog rada. Kako bi dodatno podržala ovu inicijativu, ministarstvo rada je takođe počelo pružati subvencije i besplatne konsultantske usluge u tom smjeru.
Ovaj potez označava usaglašeniji napor nakon što je vlada prvi put podržala ideju o kraćoj radnoj sedmici 2021. godine. Ali koncept se polako uvodi i dobija na snazi.
“Razlozi zbog kojih Japanci rade dugo uglavnom su kulturne i društvene prirode; te stvari se ne mijenjaju brzo”, rekao je Tim Kreg, koji je više od 20 godina proveo podučavajući i istražujući najprestižnije poslovne škole u Japanu.
Samo oko 8% kompanija u Japanu dozvoljava zaposlenima da uzmu tri ili više slobodnih dana svake sedmice, prema podacima Ministarstva zdravlja, rada i socijalne pomoći.
Kulturološki aspekt
Kreg, autor knjige o japanskoj popularnoj i tradicionalnoj kulturi, objašnjava da Japanci vide rad kao važan dio života i da društveni pritisak takođe igra ulogu.
“Ako odu kući ranije, kolege ih mogu osuditi, a ostali moraju raditi više kako bi nadoknadili njihovu odsutnost. To nije prijatan osjećaj”, objašnjava Kreg.
Radno mjesto je takođe mjesto gdje se većina Japanaca druži, a zaposleni su spremni ostati duže kako bi pomogli timu ili prisustvovali kompanijskim večerama, primjećuje Martin Šulc, glavni ekonomista u Fujitsu-u.
“Biti dio kompanije gotovo je kao biti dio zajednice, što često rezultira dužim radnim vremenom umjesto efikasnošću”, kaže on.
Prošlog oktobra, ministarstvo zdravlja je objavilo godišnju bijelu knjigu o pretjerano dugim radnim vremenima u Japanu i vezi s depresijom i fenomenom karoshi (smrt od prekomjernog rada). U 2022. godini, 2.968 ljudi u Japanu umrlo je od karoshija, što je povećanje u odnosu na 1.935 u 2021. godini. Japan još nije objavio statistiku za 2023.
Izvještaj ističe da 10,1% muškaraca i 4,2% žena radi više od 60 sati sedmično, što se povezuje s karoshijem.
„Mislim da će proći neko vrijeme da se četvorodnevna radna sedmica usvoji… nismo navikli na fleksibilnost“, kaže Hiroši Ono, profesor ljudskih resursa na Hitotsubashi univerzitetu.
„To je još uvijek rijetkost i u drugim zemljama, tako da će Japanu trebati vremena da se prilagodi“, dodaje Ono.
Kompanije koje praktikuju četvorodnevnu radnu sedmicu uglavnom nisu tradicionalne japanske kompanije, ističe Ono, navodeći Microsoft Japan kao primjer.
„Za tradicionalne kompanije u Japanu to može potrajati duže“, zaključuje.
Panasonic, jedna od najvećih japanskih kompanija, uvela je opciju četvorodnevne radne nedjelje 2022. godine, ali samo 150 zaposlenih od 63.000 je prihvatilo ovu opciju.
Firma SMBC takođe nudi četvorodnevnu radnu sedmicu zaposlenima od 2020, ali s ograničenjem za radnike starije od 40 godina koji brinu o porodici ili žele razvijati karijeru. Ova opcija je dostupna tek nakon četiri godine staža.
Iako je usvajanje male, inicijativa nije sporna.
„Sveukupna fleksibilnost svakako pomaže“, kaže Šulc, navodeći da vlada sve više podstiče kompanije na ravnotežu između posla i privatnog života, ne dozvoljavajući beskonačne prekovremene sate.
Stručnjaci kažu da fenomen karoshi nije jedinstven za Japan. 2019. godine, preko 770 radnika umrlo je od stresa na radnom mjestu u Švedskoj.
„Jedinstvena stvar koja se odnosi na Japan je to što ministarstvo prati podatke o karoshiju“, kaže Ono.
Izvor: ( investitor.me / Izvor.ba )