Predsjednik HDZ-a BiH osvrnuo se na aktuelnu političku situaciju u BiH.”Pravo izvorište krize je nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine. Mi moramo poštivati Ustav i njegovati ustavno domoljublje. Ako to uspijemo, onda će krize biti i rjeđe i kratko će trajati. Neće biti ovakvog intenziteta i neće se stvarati zabrinutost ni unutar zemlje, a niti u našem okruženju, izjavio je u intervjuu za Fenu Dragan Čović.
On smatra da je problem u želji i potrebi da se ostvare politički ciljevi koji se nisu ostvarili kroz proteklih 15-20 godina, gdje se politika temelji na brojnosti i prikazuje građanskim konceptom, a koju odlikuje želja za dominacijom.
Odgovor iz RS je otpor koji prelazi u klasični separatizam. Niti jedno od toga, poručuje Čović, ne može proći u BiH.
“Zaglavni kamen Bosne i Hercegovine su njezina tri jednaka konstitutivna naroda. BiH se i kroz historiju uvijek bazirala na zajedništvu tri naroda i njihovom legitimnom predstavljanju. Kada se to naruši onda imamo ovakav ambijent za krize”, smatra Čović.
Govoreći o trenutnoj političkoj situaciji u BiH Čović kaže da je teško uopće definirati ko je pozicija, a ko opozicija, obzirom da na različitim nivoima vlasti postoje različite koalicije, a pri tomu i podijeljene ustavne ovlasti između raznih nivoa koje su prinuđene sarađivati.
“S kim danas možete sjediti i nešto dogovarati a da to ima provedbu u praksi? To je pravo pitanje, kako provesti ono što dogovorite. Mi iz HDZ-a, pa i HNS-a, razgovaramo sa svima, da bude vrlo jasno. Zbog ovakve strukture BiH prinuđeni smo razgovarati sa svima. Otvorili smo razgovor s najvećim brojem stranaka koje imaju utjecaj kroz Parlamentarnu skupštinu BiH, odnosno parlamente entiteta. To ide teško jer su neki stavovi zakovani i polako se zauzimaju pozicije pred Opće izbore 2026. godine. Osobito zato što smo na prehodnim izborima ‘eliminirali’ SDA kao dominantnu stranku kod Bošnjaka. To je i doživljeno tako – kao eliminacija i naravno da ti ljudi žele danas stvoriti ambijent koji će im omogućiti dominaciju na predstojećim izborima”, ističe Čović.
Dodaje da HDZ BiH u tim razgovorima nudi i rješenja, a kao primjer navodi hitnu sjednicu Doma naroda PSBIH na kojoj bi se kao prve tačke dnevnog reda razmatrala dva evropska zakona, Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te o Sudu BiH.
“Naravno, mi smo na dnevni red stavili i Izborni zakon, ali tek iza ova dva evropska zakona. Time smo omogućili onima koji se hvale svojim odnosom prema evropskoj ambiciji Bosne i Hercegovine da to demonstriraju i u praksi, glasujući za zakone koje je Evropska unija postavila kao uvjet za otvaranje pregovaračkog procesa. Onda nam ostaje samo jedno pitanje, a to je da Vijeće ministara imenuje glavnog pregovorača i njegove zamjenike. Ukratko, to je način kako mislimo izaći aktualnih izazova”, pojasnio je Čović.
Po njemu je prioritet i usvajanje državnog budžeta, a ako neko želi, dodaje, raspravljati o smjeni pojedinih dužnosnika to može učiniti i za dva ili tri mjeseca, nakon što se završe prioritetne aktivnosti oko evropskog puta BiH.
Kada je u pitanju hrvatska pozicija u BiH, Čović kaže da su tri ključna cilja – mir i stabilnost BiH, euroatlantske integracije i jednakopravnost tri naroda kroz poštivanje Ustava BiH.
“To je Izborni zakon koji se tiče legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH. Mislimo da je sada zadnji trenutak da to pitanje konačno završimo. Kada razgovaramo s njima, većina kolega se slaže oko toga, pa čak i javno istupa, da nije u redu da drugi Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva. Međutim, mi već četiri ciklusa imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, što god ko o tome kazao. To treba promijeniti. Hoćemo li za pet ili šest mjeseci doći u poziciju da možemo pričati o promjeni Ustava BiH, a time i provedbi presuda iz Strasbourga, volio bih da možemo. Mislim da je dvotrećinska većina teško dostižna i zato tražimo da se izmijeni Izborni zakon u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH i da se barem tu situacija relaksira, jer za to imamo kapacitet”, kaže Čović.
Nekorektno je, dodaje, da partneri iz Sarajeva ne žele zaustaviti praksu izbora dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, a istodobno traže od Hrvata da “spašavaju situaciju“ i izvode zemlju iz institucionalne krize.
On negira ocjene da je pozicija člana Predsjedništva BiH protokolarna, jer je u sadašnjoj situaciji, kaže Čović, cijeli jedan konstitutivni narod potpuno odvojen od vanjske politike, kroz imenovanje diplomata, kao i iz monetarne politike jer se zna da Predsjedništvo imenuje upravu Centralne banke BiH.
Tu postoji i isključivanje Hrvata iz vojne politike, jer Predsjedništvo imenuje čelnike OSBiH. Nadalje ističe i kako je Predsjedništvo formalni predlagač budžeta BiH.
“Nećemo dozvoliti da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja bilo ko do predstavnici koje će izabrati hrvatski narod. Ako se partnerima ne sviđa naš prijedlog, a ovo je jedan od deset prijedloga koji smo nudili u zadnjih 20 godina, neka oni ponude neki koji će osigurati reprezentativnost Hrvata i mi ćemo ga prihvatiti”, poručuje Čović.
On kaže da sadašnja križa teorijski može potrajati do izbora iduće godine, a ako se to dogodi, onda će se ona produbiti i dodatno produžiti. Rješenja, dodaje, nisu jednostavna, ali su moguća.
“Otišlo se predaleko, ali rješenje postoji. Moramo ga na neki način i uklopiti u pravni okvir Bosne i Hercegovine. Iako to danas izgleda dosta složeno, mislim da ima institucija koje na tom već rade i pokušavamo iznaći rješenje”, kaže Čović.
Kada je u pitanju uloga SAD-a i EU-a, on očekuje drugačiji način njihovog angažiranja u BiH. Ističe da domaći političari često koriste strance kao alibi, prebacujući na njih odgovornost za donošenje odluka.
