Svečanim programom Karađoz-begova medresa u Mostaru obilježila je Dan škole i 469 godina od svog osnivanja. Na ovaj način akcentiran je značaj ove vakufske ostavštine Karađoz-bega i kontinuitet djelovanja jedne od najznačajnijih odgojno-obrazovnih ustanova u Hercegovini.

Svečanosti su prisustvovali mostarski muftija Salem-ef. Dedović, direktor Karađoz-begove medrese mr. Suad-ef. Mujakić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar mr. Dino-ef. Maksumić, profesori, učenici, alumni i brojni gosti.

Karađoz-begova medresa osnovana je 1557. godine kao vakufska ustanova znanja i odgoja koja je stoljećima bila jedno od najvažnijih mjesta izučavanja islamskih nauka u Hercegovini.Medresa je djelovala do 1918. godine, kada je njen rad prekinut, da bi nakon 77 godina ponovo otvorila vrata 18. septembra 1995. godine.

Kroz Medresu je do 1918. godine prošlo 353 generacije učenika, dok je od obnove rada školu završilo 30 generacija sa ukupno 1.269 učenika i učenica. Danas ovu obrazovnu ustanovu pohađa 251 učenik raspoređen u 12 odjeljenja.

Kontinuitet znanja i odgovornost prema emanetima

Govoreći o značaju godišnjice, mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović kazao je da Karađoz-begova medresa predstavlja veliki podsjetnik na snažan kontinuitet njene učenosti, tradicije i uloge koju je imala u životu Mostara i Hercegovine.

– To je jedna velika priča o slavnoj učenosti, slavnoj prošlosti, velikim ljudima, ulemi ovoga grada, ovoga podneblja, učenicima koje je ta ulema iznjedrila – istakao je muftija Dedović, naglašavajući da današnja generacija ima posebnu odgovornost prema emanetima koje je naslijedila od Karađoz-bega i generacija muderisa i učenjaka koji su djelovali u Medresi.

Ta odgovornost, dodao je muftija, podrazumijeva da se Karađoz-begova medresa dalje pozicionira kao škola ugleda i značaja za Bošnjake na jugu Bosne i Hercegovine, ali i za cijeli narod u domovini i iseljeništvu. Posebno je ukazao na činjenicu da Medresu tradicionalno pohađaju i učenici izvan Bosne i Hercegovine, ocijenivši vezu matice i dijaspore vrijednošću koju treba čuvati i nadograđivati.

– Želim ovom prilikom da iskažem svoju čestitku direktoru Karađoz-begove medrese, svim uposlenicima, našim učenicima, da budu svjesni emaneta kojeg nosimo, prema kojemu se moramo odgovorno odnositi, čuvati ga i stalno unapređivati – poručio je muftija Dedović.

Govoreći o rezultatima Medrese i naporima koji se ulažu u njen rad, muftija Dedović posebno je istakao okolnosti u kojima ova ustanova djeluje, imajući u vidu snažne demografske promjene na području Hercegovine. Kazao je da je Islamska zajednica u proteklih petnaestak godina posebnu pažnju posvetila tome da Medresa bude snažno oslonjena na Mostar, Hercegovinu i područje Muftijstva mostarskog.

– To je veliko postignuće, to samo znaju oni koji su danas u obrazovanju i koji prate ove trendove kad je u pitanju upis učenika i borba za svakog učenika – kazao je muftija, ističući kako je izuzetno važno održavati standard od tri odjeljenja sa optimalnim brojem učenika i njihovo uspješno vođenje kroz četverogodišnje školovanje.

Direktor Karađoz-begove medrese mr. Suad-ef. Mujakić kazao je da je posebno značajno što Medresa i danas nastavlja tradiciju odgoja i obrazovanja započetu prije gotovo pet stoljeća.

– Ponosni smo na ovo što smo uradili u prethodnom periodu i nadam se da ćemo, ako Bog da, u budućnosti emanet kojeg smo preuzeli od Karađoz-begove medrese, ranijih generacija, prenijeti na buduće generacije – kazao je Mujakić.

Govoreći o savremenom radu škole, direktor je naglasio da Medresa svoje aktivnosti usklađuje sa zahtjevima kantonalnog obrazovnog sistema i normativnim aktima Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, uz uvažavanje društvenog konteksta u kojem djeluje.

– Znamo da su društvene prilike u kojima Karađoz-begova medresa realizuje svoje aktivnosti specifične u odnosu na neke druge medrese, kantone i prostore. Međutim, moram reći da imamo podršku svih struktura, posebno Islamske zajednice. Naš muftija je, naravno, na čelu Školskog odbora, prati rad Karađoz-begove medrese i nastoji ga unapređivati. Brine se, mogu slobodno reći, o svakom učeniku Medrese. Smatram da samo koordinacija između svih aktera, da tako kažemo, u lancu Islamske zajednice može donijeti još bolje rezultate – naglasio je Mujakić.

Govoreći o budućem razvoju škole, Mujakić je najavio da će Karađoz-begova medresa u narednom periodu nastaviti s unapređenjem nastavnog procesa i modernizacijom obrazovnog rada.

Najavio je ponovno pokretanje Access programa za aktivno učenje engleskog jezika, s ciljem dodatnog osnaživanja učenika za nastavak školovanja na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, kao i intenzivniju promociju i učenje arapskog jezika kroz dodatne programe namijenjene učenicima i zainteresiranoj javnosti.

Obraćajući se učenicima, pozvao ih je da razvijaju radoznalost, kritički odnos prema znanju i svijest o vlastitoj odgovornosti, poručivši da znanje koje stječu danas određuje ono što će sutra biti i način na koji će služiti zajednici.

Profesorima i odgajateljima zahvalio je na predanom radu, ističući da je njihov poziv više od profesije te da svaki njihov naučni i stručni uspjeh predstavlja i uspjeh Karađoz-begove medrese.

Medresa otvorena prema svijetu, čvrsto ukorijenjena u Hercegovini

Svečani program upotpunjen je recitalima, dramskim prikazima i umjetničkim sadržajima inspiriranim likom i djelom Karađoz-bega, kroz koje je istaknuta ideja trajnosti znanja, vakufa i odgovornosti prema budućim generacijama. Najemotivniji trenutak tokom programa bile su specifične čestitke školi na engleskom, turskom, švedskom, njemačkom, holandskom, arapskom i francuskom jeziku. Izgovorili su ih učenici rođeni u Belgiji, Holandiji, Australiji, Austriji, Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Sudanu, Palestini, Egiptu…

U tim sekvencama programa muftija je uočio međunarodni karakter Karađoz-begove medrese, ističući da je ona danas postala mjesto obrazovanja učenika iz različitih dijelova

muslimanskog svijeta, ali da istovremeno ostaje čvrsto oslonjena na bošnjačko biće i život na jugu Bosne i Hercegovine.

– Slavni Karađoz-beg i najslavniji muderisi kroz historiju ove velike medrese, znani i čuveni u Evropi, ja mislim da bi od sreće zaplakali da su vidjeli danas na sceni ovu djecu iz čitavog muslimanskog i zapadnog svijeta, muslimansku djecu koja se školuju pod krovom doma slavnog Karađoz-bega – kazao je Dedović.

Na taj način Medresa, dodao je, danas daje doprinos „na braniku bošnjaštva, na braniku islama, na braniku bosanskog jezika“, čime, kako je istakao, čuva i razvija važan identitetski trougao.