Ključni razlog za ovakvu promjenu u političkom diskursu u mnogome leži u izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt.

Ovim izmjenama Centralna izborna komisija (CIK BiH) dobila je znatno šire ovlasti i efikasnije mehanizme za rigorozno sankcionisanje kršenja izbornih pravila , poput prerane kampanje, govora mržnje, retorike podjela te zloupotrebe javnih resursa u svrhu političke promocije.

Takvog je mišljenja i predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član i predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vehid Šehić.

On u razgovoru za Klix.ba kaže da su izmjene Izbornog zakona značajno doprinijele da se smanji nezakonita izborna kampanja, ali da je najveća promjena u tome što Centralna izborna komisija sada ima mogućnost da sankcioniše takvo ponašanje političkih stranaka.

“I sigurno su i sankcije koje su izrečene od strane Centralne izborne komisije, tu mislim na novčane kazne, uticale da ipak politički akteri koji učestvuju na ovim izborima vode računa da ne bi trebali kršiti Izborni zakon, jer je za mene kao građanina ove države neprihvatljivo da kandidati koji sutra žele da sjede u zakonodavnoj vlasti koja donosi zakone ove države, a ima pravo da joj promijeni i Ustav, sebi daju za pravo da krše taj isti zakon”, kazao je.

Kazao je kako nije pohvalno što se kampanje političkih aktera većinom odnose na diskreditaciju političkog protivnika, a ne toliko na iznošenje ekonomskih programa koji bi omogućili i buđenje nade kod građana da će se nešto u budućnosti mijenjati.

“Ali treba sačekati još nekoliko dana. Ja mislim da će u narednom periodu oni krenuti drugačije. Ja bih želio da oni vrate tu kulturu dijaloga u naš politički i javni prostor, da se klone teških riječi, tako da se bavimo i nekim drugim stvarima. Međutim, ono što sam ja takođe primijetio, da ipak kad se izreknu sankcije, kada oni vide da institucija koja je odgovorna za zakonito provođenje izbora izrekne relativno visoke sankcije, onda se i oni valjda dozovu pameti, što bi narodski rekli, da ipak što više poštuju zakon”, rekao je.

Nerealna predizborna obećanja

Kaže da je primjetno što nema govora mržnje ili iznošenje predrasuda i stereotipova prema drugom i drugačijem.

“To je naročito opasno kada je u pitanju Bosna i Hercegovina”, podvukao je.

Upitali smo ga i o predizbornim obećanjima koja su nerijetko u našoj državi pomalo nerealna.

“Kontrolisat ćemo ove koji sada vrlo često obećavaju nešto što zdrav razum ne može prihvatiti kad živite u državi kao što je Bosna i Hercegovina. O tim silnim milijardama novih investicija, što je apsolutno i neprimjereno od tih političkih subjekata, da na takav način pokušavaju pridobiti naklonost birača. Svako od nas je svjestan toga. Jer, ipak, u obećanjima moraju biti daleko realniji, ponuditi ono građanima u što su sigurni da mogu ispuniti u naredne četiri godine, a ne nekim obećanjima koja su apsolutno u startu neostvariva. Tako da moraju i tu oni pokazati svoju ozbiljnost kad se obraćaju građanima”, rekao je.

Debate sve rjeđe

Javne TV debate iz ciklusa u ciklus postaju sve rjeđe, a čini se da ih ove godine ima najmanje.

Čak i onda kada budu najavljene, često završe tako što se većina kandidata ne pojavi.

Sa Šehićem smo razgovarali i o tome da li bi nepojavljivanje u debatama moglo imati uticaj na birače.

“Tri javna servisa imaju obavezu da imaju svoj izborni program. Za mene je apsolutno neprihvatljivo da se ne odazovu na debatu, jer to im je obaveza i prema javnom servisu, mislim na sva tri emitera u Bosni i Hercegovini. Ali to je dokaz da ne poštuju ni građane, jer bi vi mogli tako čuti šta to oni obećavaju, šta žele da urade. Ali izbjegavanje sučeljavanja je za mene apsolutno neprihvatljivo. Sigurno da neko ima i opravdane razloge, ali nemaju drugi. Ne mogu predstavnici političkih stranaka birati s kim će oni u debatu ići. To je ipak u režiji uredničkih kolegija. To je po mom mišljenju neodgovorno prema građanima, biračima”, mišljenja je Šehić.

Ipak, bez obzira na sve, smatra kako pojavljivanje ili nepojavljivanje u debatama neće imati značajniji uticaj na birače.

“Ovdje se već unaprijed zna ko će za koga glasati”, mišljenja je.

Na kraju je dodao da bi volio da se politički predstavnici u svojoj kampanji odupru retorici koja će nekog vrijeđati, koja će prema drugim političkim protivnicima stvarati animozitet koji nije prihvatljiv za jednu normalnu komunikaciju.

“Nažalost, u Bosni i Hercegovini se ljudi ne mogu ugledati na mnoge političare jer oni su tačno prototip ljudi kako ne bi trebalo da se ponaša. Mi još uvijek podliježemo toj nekoj vrsti pritiska i on se stvara. I ta atmosfera neke napetosti, kako to vole političari reći, među ove tri etničke grupe, e onda tu postaju ti problemi da li ja onda istinski glasam radi sebe, radi svoje budućnosti, ili glasam za svog, pod navodnicima, “jer će onaj glasati za svog””, zaključio je Šehić.

(24sata.info)