Bezos: AI bi mogao da skrati radnu sedmicu na tri dana

Osnivač Amazona Džef Bezos smatra da bi rast produktivnosti zahvaljujući vještačkoj inteligenciji mogao omogućiti ljudima da izdržavaju porodicu radeći samo tri dana sedmično. Predviđa i povratak domaćinstava sa jednim zaposlenim članom, ali upozorava da tehnološki napredak investitorima ne garantuje zaradu.

Vještačka inteligencija mogla bi donijeti znatno kraću radnu sedmicu i smanjiti potrebu da oba partnera rade kako bi pokrili troškove domaćinstva, ocijenio je Džef Bezos u razgovoru za Fox News, koji prenosi Fortune.

Njegova prognoza zasniva se na očekivanju da će AI povećati produktivnost toliko da će ljudi moći da obezbijede dovoljno prihoda uz manje radnih sati.

„Neki ljudi će odlučiti: ‘Mogu da izdržavam porodicu radeći tri dana sedmično.’ To je ono što znači produktivnost u ekonomiji“, rekao je Bezos.

Jedna zarada mogla bi biti dovoljna za porodicu

Bezos smatra da bi veća produktivnost i obilje resursa mogli promijeniti način na koji porodice organizuju posao i prihode. Prema njegovoj procjeni, dio domaćinstava mogao bi se vratiti modelu u kojem radi samo jedan član, dok drugi bira da ostane van tržišta rada.

„Neće biti neophodno da domaćinstvo ima dvoje zaposlenih. Ako to želite, u redu. Ako ne želite, jedna osoba mogla bi da prestane da radi“, kazao je.

U takvom scenariju, tvrdi Bezos, kompanije bi mogle imati problem da pronađu zaposlene: ljudi bi imali veću finansijsku slobodu da rade kraće ili da odustanu od dodatnog posla.

On, međutim, nije naveo rok u kojem očekuje takvu promjenu, niti konkretno objasnio kako bi se rast produktivnosti pretočio u zarade dovoljne za kraću radnu sedmicu.

AI je stvarna tehnologija, ali ulaganja nose rizik

Iako optimistično govori o dugoročnom uticaju vještačke inteligencije na društvo, Bezos je oprezniji kada je riječ o investitorima.

Na pitanje da li se tržište AI nalazi u investicionom balonu, odgovorio je da je to teško procijeniti. Naglasio je da je tehnologija stvarna, ali da to ne znači da će svaka kompanija koja privuče kapital na kraju uspjeti.

„Za investitore je nezgodno. Svaki eksperiment dobija finansiranje – i dobre i loše ideje. U tom trenutku teško je razlikovati jedne od drugih“, rekao je Bezos.

Njegova poruka je da tehnološka revolucija može donijeti korist društvu čak i kada dio ulagača izgubi novac. Inovacije i infrastruktura nastale tokom investicionog talasa mogu opstati nakon što tržišni entuzijazam oslabi.

Amazon ulaže stotine milijardi, a istovremeno smanjuje broj zaposlenih

Amazon je među kompanijama koje najviše ulažu u razvoj AI infrastrukture. Nakon objave rezultata za drugi kvartal, kompanija je povećala plan kapitalnih ulaganja za 2026. sa 200 na 220 milijardi dolara. Ulaganja obuhvataju AI infrastrukturu, robotiku, poluprovodnike i satelite.

Istovremeno, Amazon je kroz dva velika talasa, u oktobru 2025. i januaru 2026, ukinuo oko 30.000 korporativnih radnih mjesta.

Upitan o tim rezovima, Bezos ih je povezao sa prekomjernim zapošljavanjem tokom pandemije i rastom broja zaposlenih koji, prema njegovoj ocjeni, nije bio održiv.

Takva kretanja pokazuju da velika tehnološka ulaganja mogu teći paralelno sa restrukturiranjem kompanija i neizvjesnošću za zaposlene.

Bezos je za AI razvoj zainteresovan i kroz svemirsku kompaniju Blue Origin, koja ima ambicije da razvija data centre u svemiru. Kompanija je prikupila 10 milijardi dolara u prvoj rundi finansiranja uz učešće spoljnih investitora, dok je njena procijenjena vrijednost, prema izvještaju Wall Street Journala, dostigla 140 milijardi dolara.

Od četiri radna dana do rada po izboru

Bezos nije jedini poslovni lider koji očekuje da će vještačka inteligencija skratiti radnu sedmicu.

Direktor Nvidije Džensen Huang govorio je o mogućnosti četvorodnevne radne sedmice, dok prvi čovjek banke JPMorgan Chase Džejmi Dajmon predviđa da bi zaposleni jednog dana mogli raditi tri i po dana sedmično. Bil Gejts je razmatrao i mogućnost rada samo dva dana sedmično.

Najdalje u tim prognozama ide Ilon Mask, koji smatra da bi AI i robotika mogli stvoriti uslove za „univerzalni visoki dohodak“ i učiniti rad stvar izbora.

„Za manje od 20 godina, a možda već za 10 ili 15, napredak vještačke inteligencije i robotike dovešće nas do tačke u kojoj će rad biti opcionalan“, rekao je Mask krajem prošle godine.

Za zaposlene ostaje ključno pitanje kako će se raspodijeliti koristi od veće produktivnosti. Da bi se ove prognoze ostvarile, tehnološki napredak morao bi se odraziti i na njihove prihode i slobodno vrijeme.

investitor.me

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima