Razgovarao: Armin Zeba
U vremenu turbulentnih ekonomskih okolnosti i nepredvidivosti rasta troškova života poslovanje s fizičkim licima postaje sve važniji pokazatelj sposobnosti banaka da adekvatno odgovore na potrebe klijenata – od sigurnosti i prinosa na štednju, preko dostupnosti stambenih i gotovinskih kredita, do razvoja digitalnih usluga koje pojednostavljuju svakodnevne finansijske transakcije. Kako se navedenim izazovima prilagođava i na njih odgovara ZiraatBank BH, u razgovoru za Business Magazine otkriva Mirela Husejinović, direktorica Sektora poslovanja sa fizičkim licima u toj banci.
BM: Dan štednje tradicionalno je prilika da banke građanima poruče da je štednja važna i nužna. Međutim, s obzirom da su kamatne stope na oročenu štednju iz ugla štediša prilično niske, zašto bi građani ipak trebali radije oročiti svoj novac konkretno u Ziraat banci, umjesto da ga drže na transakcijskom računu ili traže druge oblike ulaganja?
HUSEJINOVIĆ: U vremenu kada su životni troškovi i ekonomske neizvjesnosti među najvažnijim finansijskim izazovima građana, štednja dobija dodatni značaj. Ona nije samo način očuvanja sredstava, već i izraz finansijske odgovornosti i dugoročnog planiranja. Pri tome smatram da odluku o štednji ne treba donositi isključivo na osnovu visine kamatne stope, nego uzimajući u obzir sigurnost, predvidivost prinosa i pouzdanost finansijske institucije.
Za razliku od sredstava na transakcijskim računima, namijenjenih prvenstveno svakodnevnom korištenju, oročena štednja omogućava unaprijed poznat nominalni prinos. Alternativni oblici ulaganja mogu ponuditi drugačije mogućnosti prinosa, ali i izloženost tržišnim rizicima.
ZiraatBank BH, kao dio međunarodne Ziraat finansijske grupacije s dugom tradicijom, građanima nudi različite modele i rokove oročenja, uz individualan pristup i transparentne uslove.
Vjerujem da se kvalitet bankarske ponude ne ogleda samo u kamatnoj stopi, već i u povjerenju koje banka opravdava u dugoročnom odnosu s klijentima.
BM: U kontekstu prethodnog pitanja, kako je ZiraatBank BH kamatnim stopama na depozite pozicionirana u odnosu na konkurenciju i postoji li prostor za povećanje kamata na štednju u narednom periodu, imajući u vidu inflaciju i ukupna kretanja na finansijskom tržištu?
HUSEJINOVIĆ: Tržište depozita u Bosni i Hercegovini posljednjih godina karakteriše izraženija konkurencija među bankama, posebno kada je riječ o promotivnim ponudama oročene štednje. Takva kretanja smatramo pozitivnim, jer građanima pružaju mogućnost izbora, a banke podstiču na unapređenje uslova štednje i štednih proizvoda.
ZiraatBank BH aktivno prati tržišne trendove i prilagođava ponudu potrebama klijenata. Smatramo da u segmentu oročene štednje imamo vrlo konkurentnu poziciju, čemu doprinosi i aktuelna promotivna kampanja s atraktivnim kamatnim stopama i različitim mogućnostima oročenja.
Eventualne promjene kamatnih stopa u narednom periodu zavisit će od inflacije, likvidnosti bankarskog sektora, troškova izvora finansiranja i tržišne konkurencije. Zbog toga ne bih unaprijed najavljivala njihovo povećanje – ponudu ćemo prilagođavati tržišnim uslovima, vodeći računa o interesima štediša i održivosti poslovanja.
Vjerujem da se kvalitet bankarske ponude ne ogleda samo u kamatnoj stopi, već i u povjerenju koje banka opravdava u dugoročnom odnosu s klijentima
BM: Koliko poslovanje sa stanovništvom općenito učestvuje u ukupnom poslovanju ZiraatBank BH i kakvi su trendovi u tom poslovnom segmentu kada je riječ o štednji i depozitima – koliko su oni rasli posljednjih godina i kakva je struktura štednje prema ročnosti i valuti? U kojoj mjeri su primjetne promjene u navikama građana, odnosno eventualno povećan interes za oročenu štednju u odnosu na držanje novca na transakcijskim računima?
HUSEJINOVIĆ: Poslovanje sa stanovništvom važan je oslonac depozitne baze ZiraatBank BH.
U periodu od kraja 2025. do sredine oktobra 2026. godine ukupni depoziti fizičkih lica porasli su za 10 posto, pri čemu su oročeni depoziti povećani za oko devet posto, a depoziti po viđenju za oko 11 posto. Rast u oba segmenta pokazuje da građani istovremeno cijene mogućnost ostvarivanja prinosa i dostupnost sredstava za svakodnevne potrebe.
Prema stanju na kraju treće kvartala, oročena štednja činila je približno 48 posto, a neoročeni depoziti 52 posto depozitnog portfolija stanovništva. Ovakva struktura ne upućuje na masovno preusmjeravanje sredstava s transakcijskih računa na oročenu štednju, nego na paralelan rast oba oblika držanja sredstava.
Kroz promotivne ponude i različite rokove oročenja nastojimo dodatno podstaći kulturu štednje, istovremeno razvijajući svakodnevno transakcijsko poslovanje. Klijenti sve pažljivije odmjeravaju prinos i fleksibilnost, a na bankama je da im ponude razumljiva i prilagođena rješenja.
BM: Prema raspoloživim podacima, ZiraatBank BH je sredinom 2026. imala oko 1,37 milijardi KM depozita i 1,22 milijarde KM kredita – kako ocjenjujete taj odnos i koliko je u tom balansu učešće depozita i kredita stanovništva? U kojem smjeru će ići poslovna politika Banke kada je riječ o odnosu depozita građana i njihovih kreditnih zaduženja?
HUSEJINOVIĆ: Odnos ukupnih depozita i kredita ZiraatBank BH ukazuje na značajnu depozitnu osnovu za razvoj kreditnog poslovanja. U tom odnosu stanovništvo ima važnu ulogu – na kraju prve polovine 2026. godine depoziti fizičkih lica činili su približno 44 posto ukupnih depozita Banke, a krediti stanovništvu oko 35 posto ukupnog kreditnog portfolija.
U narednom periodu nastavit ćemo razvijati oba segmenta, s naglaskom na privlačenje novih depozitara, širenje baze aktivnih klijenata i odgovorno kreditiranje.
Posebnu pažnju posvetit ćemo proizvodima koji građanima omogućavaju kvalitetnije upravljanje finansijama, uz održavanje ravnoteže između rasta kreditnog portfolija i stabilnosti izvora finansiranja.
Na kraju prve polovine 2026. depoziti fizičkih lica činili su približno 44 posto ukupnih depozita Banke, a krediti stanovništvu oko 35 posto ukupnog kreditnog portfolija
BM: U kojem pravcu se razvija kreditiranje stanovništva u ZiraatBank BH – koji su proizvodi trenutno najtraženiji (gotovinski, stambeni ili drugi namjenski krediti)? Koliko su se promijenili kreditni zahtjevi i potrebe klijenata te kakve trendove u tom smislu očekujete u narednom periodu (od čega će oni prvenstveno zavisiti)?
HUSEJINOVIĆ: Gotovinski i krediti za refinansiranje postojećih obaveza i dalje su među najtraženijim kreditnim proizvodima stanovništva.
Takav trend vidljiv je i u ZiraatBank BH – od početka 2026. godine te dvije kategorije učestvuju s približno 70 posto u ukupnim novim kreditnim plasmanima fizičkim licima, dok se oko 28 posto odnosi na stambene kredite, a ostatak na druge proizvode.
Takva struktura odražava potrebu građana da finansiraju različite životne troškove, ali i da postojeće obaveze refinansiraju pod povoljnijim uslovima ili uz mjesečnu ratu bolje prilagođenu kućnom budžetu.
Istovremeno, stambeno kreditiranje ostaje jedan od naših važnih prioriteta. Zbog izazova koje kupovina prve nekretnine predstavlja za mlade i porodice, trenutno provodimo promotivnu kampanju stambenih kredita s posebno atraktivnim uslovima za prvo rješavanje stambenog pitanja.
Iz razgovora s klijentima vidimo da sve veću pažnju posvećuju ukupnom trošku kredita, predvidivosti otplate i jednostavnosti procedure. Buduću potražnju oblikovat će, prije svega, kamatne stope, raspoloživi dohoci, inflacija i cijene nekretnina.
BM: Bankarsko tržište u BiH posljednjih godina ubrzano prelazi na digitalne kanale. Gdje je danas ZiraatBank BH u toj transformaciji i šta klijenti – fizička lica, u narednom periodu mogu očekivati na planu unapređenja mobilnog i internet bankarstva, ali i u kontekstu uvođenja još sofisticiranijih proizvoda i usluga? Koliko značajan iskorak te vrste predstavlja priključivanje Banke Instant platnom sistemu BiH?
HUSEJINOVIĆ: Digitalna transformacija u ZiraatBank BH više nije ograničena na plaćanja i pregled računa putem mobilnog telefona. Sve više razvijamo funkcionalnosti koje građanima omogućavaju samostalnije i fleksibilnije upravljanje finansijama.
Primjer je virtualna kreditna kartica, koju korisnici naših kreditnih kartica mogu kreirati u mobilnoj aplikaciji, samostalno određivati i mijenjati njen limit te obavljati internetsku kupovinu bez izlaganja podataka osnovne kartice. Također, za transakcije kreditnom karticom koje ispunjavaju propisane uslove dostupna je naknadna podjela na najviše 12 mjesečnih rata putem aplikacije, što olakšava planiranje troškova.
Važan korak predstavlja i priključivanje ZiraatBank BH Instant platnom sistemu Bosne i Hercegovine. Time se stvaraju pretpostavke za brži međubankarski platni promet između učesnika sistema i razvoj dodatnih digitalnih usluga.
Naredna unapređenja usmjerit ćemo na jednostavnije procese i veći broj poslova koje klijenti mogu obaviti bez dolaska u poslovnicu.
BM: U kojoj mjeri i na koji način je digitalizacija do sada promijenila poslovanje Banke sa stanovništvom? Koje digitalne usluge klijenti najviše koriste i koliki je udio klijenata koji bankarske poslove obavljaju putem mobilnog ili internet bankarstva, bez odlaska u poslovnicu? Koja su unapređenja digitalnih usluga planirana u narednom periodu?
HUSEJINOVIĆ: Digitalizacija je promijenila i navike klijenata i organizaciju bankarskog poslovanja. Rutinske aktivnosti sve se češće obavljaju putem mobilnih i internetskih kanala, dok poslovnice sve više prostora mogu posvetiti savjetovanju i složenijim finansijskim potrebama.
Klijenti ZiraatBank BH digitalne kanale najčešće koriste za pregled stanja i prometa, plaćanje računa, prenos sredstava i upravljanje karticama. Prema raspoloživim internim podacima, digitalne usluge koristi približno 50 posto klijenata iz segmenta stanovništva, dok se oko 65 posto platnih transakcija obavlja elektronskim kanalima.
U narednom periodu poseban fokus bit će na jednostavnijem korisničkom iskustvu i daljnjoj digitalizaciji ugovaranja i korištenja proizvoda.
Ipak, digitalne usluge ne posmatramo kao zamjenu za poslovnice – važna je mogućnost da klijent odabere kanal koji najbolje odgovara njegovoj potrebi.
BM: Šta je u fokusu srednjoročne strategije ZiraatBank BH u poslovanju sa stanovništvom, posebno u pogledu rasta depozita građana, kreditnog portfolija i broja aktivnih korisnika digitalnih usluga? U kojim segmentima će klijenti najdirektnije osjetiti promjene u paleti usluga i proizvoda Banke?
HUSEJINOVIĆ: Srednjoročna strategija ZiraatBank BH u poslovanju sa stanovništvom usmjerena je na održiv rast, proširenje baze aktivnih klijenata i konkurentniju, dostupniju ponudu. Poseban naglasak stavljamo na privlačenje novih klijenata kroz raznovrsne kreditne i depozitne proizvode, razvoj paketa bankarskih usluga te veće korištenje digitalnih kanala. Jednako je važno produbiti odnose s postojećim klijentima i ponuditi im rješenja primjerena različitim životnim fazama.
Pratimo i trendove održivog finansiranja i ESG standarda. Našim klijentima već su dostupni paket bankarskih usluga namijenjen finansijskoj inkluziji, kao i kreditni proizvodi za kupovinu električnih i hibridnih vozila te ulaganja u energetsku efikasnost domaćinstava. Time nastojimo povezati finansijsku dostupnost, odgovorno poslovanje i podršku održivijim izborima.
Vjerujem da će buduću konkurentnost banaka sve manje određivati samo cijena pojedinačnog proizvoda, a sve više sposobnost da razumiju potrebe klijenata i ponude jednostavna, dostupna i odgovorna finansijska rješenja.
Upravo u tom pravcu vidimo daljnji razvoj ZiraatBank BH – kroz povezivanje tradicionalnih vrijednosti bankarstva sa savremenim tehnologijama i kvalitetnom korisničkom uslugom.
Zaštita klijenata
BM: Činjenica je da se intenziviranjem digitalnih transakcija povećavaju i rizici od prevara, krađe podataka i zloupotrebe korisničkih računa – kako Banka štiti klijente i njihova sredstva od takvih opasnosti i koliko pažnje posvećuje edukaciji korisnika i prevenciji digitalnih prevara u cjelini?
HUSEJINOVIĆ: Kako raste broj digitalnih transakcija, tako raste i važnost zaštite klijenata i njihovih podataka. ZiraatBank BH primjenjuje višeslojne sigurnosne mehanizme, uključujući autentifikaciju korisnika, sigurnosne provjere i kontrolu pristupa digitalnim bankarskim uslugama.
Pri internetskoj kupovini dodatnu zaštitu pružaju virtualna kreditna kartica, mogućnost upravljanja njenim limitima i autentifikacija putem 3D Secure sigurnosnog protokola.
Ipak, tehnološka zaštita samo je jedan dio prevencije. Mnogi pokušaji prevara zasnivaju se na lažnim porukama, pozivima i internetskim stranicama kojima se od korisnika nastoje pribaviti povjerljivi podaci. Zato posebnu pažnju posvećujemo informisanju klijenata o sigurnom korištenju digitalnih usluga.
Važno je da korisnici nikada ne dijele lozinke, PIN-ove ili jednokratne sigurnosne kodove s drugim osobama. Povjerenje u digitalno bankarstvo gradi se istovremeno sigurnom tehnologijom i informisanim korisnicima.
Objava ZiraatBank BH atraktivnim kamatama podstiče kulturu štednje pojavila se prvi puta na Business Magazine.