Republika Srpska ulazi u sve ozbiljniju finansijsku neizvjesnost, a najnoviji budžetski pokazatelji otvaraju pitanje koliko dugo entitetske javne finansije mogu izdržati postojeći tempo potrošnje i zaduživanja. Deficit od 1,2 milijarde KM, problemi u energetskom sektoru i gašenje proizvodnih kapaciteta ukazuju na krizu koja više nije ograničena na pojedinačne kompanije ili budžetske stavke, već zahvata gotovo sve ključne segmente ekonomije.
Posljednji rebalans budžeta dodatno je ogolio razmjere problema. Ukupni budžetski okvir povećan je na 8,525 milijardi KM, dok je deficit dostigao približno šest posto bruto domaćeg proizvoda. Time je značajno prekoračena zakonski propisana granica fiskalne odgovornosti od tri posto BDP‑a.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da su rashodi rasli znatno brže od prihoda. Takav odnos ukazuje na sve veći pritisak na budžet, ali i na pitanje prioriteta u upravljanju javnim novcem, naročito u trenutku kada se privreda suočava s padom proizvodnje, finansijskim poteškoćama i gubitkom radnih mjesta.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava da ovakvo prekoračenje fiskalnih ograničenja nosi ozbiljne rizike, posebno zbog neizvjesnosti oko budućeg zaduživanja i načina na koji se koriste pozajmljena sredstva.
Slične zamjerke iznosi i ekonomista Milenko Stanić, koji ukazuje na to da je u izbornoj godini, umjesto ograničavanja javne potrošnje, došlo do izmjena propisa koji regulišu fiskalnu odgovornost.
Ekonomista Bojan Kresojević među problematičnim izdvajanjima izdvaja isplatu 309 miliona KM Rašidu Serdarovu za projekat „Komsar“, u koji je prethodno investirano 8,6 miliona KM. Kao dodatni primjer velikog finansijskog opterećenja navodi se i 110 miliona KM isplaćenih slovenačkoj kompaniji „Viaduct“ nakon jednostranog raskida koncesionog ugovora koji se odnosio na rijeke Vrbas.
Pitanje transparentnosti trošenja javnog novca posebno je važno u kontekstu čestih izmjena budžeta. Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini upozorava na praksu ad hoc rebalansa u predizbornim periodima, kao i na postojanje opštih budžetskih stavki iz kojih nije jasno na šta će novac biti potrošen i kakvi će rezultati biti ostvareni.
Energetski sektor između kvarova, gubitaka i skupog uvoza
Finansijski problemi dodatno su izraženi u energetskom sektoru, koji predstavlja jedan od najvažnijih oslonaca ekonomije Republike Srpske. Stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik pokazuje koliko su problemi u ovom segmentu postali ozbiljni.
Nakon kratkotrajnog povratka proizvodnji, termoelektrana je ponovo ispala iz pogona zbog pucanja cijevi na međupregrijaču. Problemi s eksploatacijom uglja, tehnički kvarovi i potreba za uvozom električne energije stvaraju dodatne troškove za Elektroprivredu Republike Srpske.
Posebno zabrinjavaju podaci o dnevnim finansijskim gubicima. Prema objavljenim informacijama, kada RiTE Ugljevik radi, dnevni gubitak iznosi oko 1,5 miliona KM, dok u slučaju obustave rada dostiže čak 2,5 miliona KM. Takva situacija predstavlja ozbiljan teret za energetski sistem, ali i za ukupnu finansijsku stabilnost entiteta.
Problemi se, međutim, né završavaju na energetici. Industrijska proizvodnja i sudbina pojedinih preduzeća sve više dolaze u fokus zbog najava stečaja, obustave rada i smanjenja broja zaposlenih.
Radna mjesta pod pritiskom, industrija gubi kapacitete
U Bileći se tekstilna kompanija „Bilkon“, koja je nekada zapošljavala približno stotinu radnika, suočava sa stečajem i neizvjesnom budućnošću. Istovremeno, u Vlasenici je najavljen prestanak proizvodnje u fabrici „Alpro“, čime je ugroženo oko 140 radnih mjesta.
Za lokalne zajednice ovakvi događaji predstavljaju mnogo više od problema pojedinačnih kompanija. Gašenje proizvodnje znači gubitak prihoda za porodice, smanjenje privredne aktivnosti i dodatni pritisak na sredine koje već imaju ograničene mogućnosti za zapošljavanje.
Upravo se u tome ogleda šira dimenzija ekonomske krize. Dok budžetske potrebe rastu, proizvodni kapaciteti se smanjuju, a javna preduzeća bilježe velike gubitke. Istovremeno, sve veća zavisnost od zaduživanja otvara pitanje koliko će prostora ostati za finansiranje razvojnih projekata i redovnih obaveza.
Ko će snositi cijenu rastućeg finansijskog pritiska?
Kombinacija rekordnog deficita, spornih i visokih budžetskih izdvajanja, problema u energetici i zatvaranja industrijskih pogona pokazuje da se Republika Srpska suočava s nizom međusobno povezanih ekonomskih izazova.
Najveći rizik predstavlja mogućnost da se posljedice neodržive javne potrošnje i gubitaka u privredi u narednom periodu dodatno prenesu na građane. Veći troškovi zaduživanja, ograničene mogućnosti budžetskog finansiranja i slabljenje proizvodnje mogli bi dodatno suziti prostor za nova ulaganja i otvaranje radnih mjesta.
Zbog toga deficit od 1,2 milijarde KM nije samo pitanje budžetske matematike. On otvara mnogo širu raspravu o načinu upravljanja javnim finansijama, odgovornosti za milionske izdatke i održivosti ekonomskog modela koji se sve više oslanja na zaduživanje, dok se istovremeno suočava s gubitkom privrednih i energetskih kapaciteta.
U konačnici, pitanje više nije samo koliko novca nedostaje u budžetu, već kakve će posljedice takva finansijska politika ostaviti na ekonomiju i životni standard građana Republike Srpske.
Objava Deficit RS dostigao 1,2 milijarde KM, budžetski rashodi rastu dok se gase industrijski pogoni pojavila se prvi puta na Business Magazine.