Najavljena poskupljenja električne energije za privredne subjekte u Bosni i Hercegovini mogla bi izazvati ozbiljne posljedice za domaću ekonomiju, a posebno bi na udaru mogli biti mikro, mali i srednji biznisi. Povećanje cijena struje, koje bi za pojedine kompanije moglo iznositi i do 30 posto, neminovno bi se odrazilo i na krajnje potrošače kroz rast cijena proizvoda i usluga.
Upozorio je na to Admir Čavalić, gostujući u emisiji “Špica”, gdje je govorio o najavljenim poskupljenjima energenata, mogućim posljedicama za privredu, ali i opravdanosti uvođenja blok tarifa za domaćinstva.
Čavalić ističe da se trenutno najveći fokus nalazi na privrednim subjektima, te da bi eventualno povećanje cijena električne energije predstavljalo ozbiljan udar na konkurentnost domaće privrede.
“Negdje se spominje da pojedinačna poskupljenja mogu ići do 30 posto. To bi u kratkom roku značilo izuzetan pad konkurentnosti naše privrede. Kada je riječ o kompanijama koje posluju na domaćem tržištu, vrlo je vjerovatno da će taj trošak automatski prebaciti na krajnjeg potrošača. Građani će to osjetiti kroz dodatni udar inflacije, odnosno rast cijena proizvoda i usluga”, upozorio je Čavalić.
Prema njegovim riječima, eventualno povećanje cijena električne energije neće jednako pogoditi sve kompanije, s obzirom na to da se radi o individualnim ugovorima. Velike kompanije su se u određenoj mjeri ranije osigurale potpisivanjem ugovora, dok mikro, mali i srednji privredni subjekti nemaju takve mogućnosti.
Upravo bi oni mogli snositi najveće posljedice.
“Spomenuli ste eventualne bankrote i propasti. To se može očekivati kod mikro, malih i srednjih biznisa ako ne budu spremni na ovakva povećanja”, kazao je Čavalić, izrazivši nadu da će biti nastavljeni razgovori između nadležnih i predstavnika privrede kako bi se najavljeno poskupljenje ublažilo.
Dodao je da građanima posebno treba biti važna činjenica da bi se povećani troškovi poslovanja kompanija vrlo vjerovatno prelili na cijene proizvoda na policama i usluga na tržištu.
Govoreći o mogućem povećanju cijena električne energije za domaćinstva, Čavalić se osvrnuo i na najave ponovnog razmatranja modela blok tarifa, prema kojem bi domaćinstva koja troše više električne energije plaćala i višu cijenu.
Istakao je da se od početka protivi takvom konceptu, jer smatra da električna energija nije luksuzno, nego osnovno životno dobro.
“U javnosti se predstavlja kao da je struja luksuzno dobro. Ja sam profesor doktor ekonomskih nauka i to drugačije posmatram. Struja nije luksuzno dobro”, poručio je.
Objašnjavajući svoj stav, Čavalić navodi da veća primanja domaćinstva ne znače nužno i veću potrošnju električne energije. Građani s višim prihodima možda će češće putovati, kupovati luksuznija dobra ili investirati u kvalitetniju bijelu tehniku, ali to ne znači da će zbog toga automatski trošiti više struje.
S druge strane, domaćinstva s većim brojem članova, posebno ona s više djece, prirodno imaju veće potrebe za korištenjem kućanskih uređaja.
“Šta je prediktor toga da će domaćinstvo više trošiti? Činjenica da li u domaćinstvu ima djece. Pogotovo ako ima više djece, onda postoje veće potrebe za korištenjem šporeta, mašine za suđe, mašine za veš, sušilice i slično”, pojasnio je.
Zbog toga smatra da bi blok tarife mogle predstavljati dodatno opterećenje za višečlane porodice i negativno utjecati na ionako nepovoljnu demografsku sliku Bosne i Hercegovine.
“Zadnje što nam sada treba jeste da oporezujemo više djece ili natalitet, koji je već fragilan”, upozorio je Čavalić.
Govoreći o mogućem daljnjem kretanju cijena naftnih derivata, Čavalić je istakao da već postoje prvi signali pojeftinjenja na pojedinim područjima Bosne i Hercegovine.
Kao primjer naveo je Unsko-sanski kanton, gdje je, prema njegovim riječima, već došlo do relativnog smanjenja cijena nafte i naftnih derivata.
Očekuje da bi se sličan trend mogao nastaviti i u drugim dijelovima zemlje, prvenstveno zbog pada cijena na globalnim berzama.
Kao jedan od razloga za takva kretanja naveo je i najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa o okončanju rata s Iranom.
Čavalić je podsjetio da su raniji poremećaji na tržištu energenata bili povezani s geopolitičkom krizom, blokadom Hormuškog moreuza i odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Eventualna stabilizacija situacije na međunarodnom tržištu mogla bi se, prema njegovim očekivanjima, pozitivno odraziti i na cijene goriva u Bosni i Hercegovini.
Više u videu: