Latvijska aviokompanija airBaltic u New Yorku je dobrovoljno pokrenula postupak zaštite od povjerilaca prema Poglavlju 11 američkog stečajnog zakona.
Kompanija je objavila da ovim potezom pokušava restrukturirati nagomilane dugove i preživjeti krizu u sektoru koju je izazvao rat u Iranu. Zbog sukoba su cijene avionskog goriva drastično porasle, što je dovelo do zastoja u pregovorima s povjeriocima, piše Reuters.
AirBaltic je u saopćenju naveo da je osigurao 350 miliona eura finansiranja od grupe zajmodavaca, među kojima su Strategic Value Partners, Barclays, Hayfin Capital Management, Morgan Stanley i Oaktree Capital Management.
Taj novac trebao bi podržati poslovanje tokom procesa restrukturiranja. Izvršni direktor kompanije Erno Hilden izjavio je na konferenciji za novinare da kamatna stopa na to finansiranje iznosi oko 12 posto te da se čeka odobrenje suda.
Otkazuju ili odgađaju isporuke aviona
Sudski podnesak otkriva da će airBaltic iskoristiti stečajni postupak za otkazivanje ili odgađanje isporuka iz narudžbe vrijedne 3,5 milijardi dolara za 40 dodatnih Airbusovih aviona.
Kompanija također planira odgoditi isporuku motora kompanije Pratt & Whitney vrijednih 106,7 miliona dolara. Već su stupili u kontakt s Airbusom u vezi s odgađanjem isporuka planiranih nakon ove godine.
Kompanija RTX, vlasnik Pratt & Whitneya, odbila je komentirati situaciju.
„U narednim mjesecima razgovarat ćemo sa svim zainteresiranim stranama kako bismo dogovorili održive uslove“, rekao je Hilden.
Najavio je i da kompanija planira povećati godišnju dobit za 44 miliona eura.
Letovi bi trebali biti nastavljeni prema planu
AirBaltic je potvrdio da će se letovi odvijati prema planu tokom cijelog procesa pod nadzorom suda. Kompanija očekuje da će postupak biti završen do juna naredne godine.
Rat SAD s Iranom udvostručio je cijene avionskog goriva i izazvao najtežu krizu u avioindustriji od pandemije koronavirusa. Investitori i direktori upozoravaju da aviokompanijama s velikim dugovima prijeti propast.
„AirBaltic prolazi kroz tešku finansijsku krizu zbog kombinacije finansijskih i geopolitičkih faktora“, navela je uprava kompanije u podnesku stečajnom sudu.
Kompanija ima oko 583 miliona dolara duga i obaveza po osnovu finansijskog lizinga. Duguje i 106 miliona eura na ime poreza na plaće i različitih avio-taksi. Prihod joj je u 2025. godini iznosio oko 779 miliona eura.
Spremaju se promjene u broju zaposlenih
U razgovoru za Reuters, Hilden je rekao da airBaltic pregovara sa sindikatima o „prilagođavanju broja zaposlenih“.
Istakao je da je to logičan nastavak postojećih planova za smanjenje kapaciteta. Kompanija je deset godina povećavala broj zaposlenih, a trenutno ih zapošljava više od 3.000.
„Vjerujem da je osnovno poslovanje airBaltica veoma zdravo. Kada provedemo novi poslovni plan, vidim svijetlu budućnost za kompaniju“, izjavio je Hilden.
Dodao je da će najveća promjena u poslovanju tokom restrukturiranja biti smanjenje usluga iznajmljivanja aviona i posada drugim avioprijevoznicima.
Poglavlje 11 kao alternativa likvidaciji
Većinski vlasnik airBaltica, koji ima flotu od oko 50 aviona Airbus A220-300, jeste latvijska vlada, dok njemačka Lufthansa ima manjinski udio od 10 posto.
Prije podnošenja zahtjeva za stečaj, vlasnici obveznica trebali su glasati o planu prikupljanja 257 miliona eura uz kamatu od 25 posto.
Latvijski premijer Andris Kulbergs rekao je da je postupak prema Poglavlju 11 pokrenut jer su vlasnici više od 70 posto duga smatrali da je likvidacija kompanije bolja opcija.
„Ovo rješenje smatram jednom od najboljih opcija za osiguravanje opstanka airBaltica, jer nam daje potrebne alate i vrijeme za provođenje plana restrukturiranja“, naveo je Kulbergs u saopćenju.
Dodao je da vlada i dalje traži strateškog investitora dok kompanija smanjuje flotu i reorganizira svoje obaveze.
Kompanija planirala flotu od 100 aviona
AirBaltic je planirao povećati flotu na 100 aviona. Prema riječima avioanalitičara Simonasa Bartkusa, kompanija je očekivala razvoj tranzitnog saobraćaja iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine preko Rige.
„To više nije opcija, a kompanija je postala prevelika za svoje tržište. Skok cijena goriva učinio je situaciju kritičnom i nisu imali vremena da pronađu drugo rješenje“, rekao je Bartkus.
Premijer Kulbergs objavio je u videu na mreži X da je airBaltic do aprila potrošio 380 miliona eura prikupljenih obveznicama 2024. godine.
Hitni državni zajam od 30 miliona eura potrošen je u junu, a kompanija je pokušala iznajmiti višak svojih aviona.
„Za održavanje linija na Baltiku i u Latviji potrebno je samo 30 aviona, a ne 100“, zaključio je premijer.
Objava AirBaltic pokrenuo stečajnu zaštitu u SAD-u pojavila se prvi puta na Business Magazine.