Piše Armin Zeba
21.125.000 dolara je iznos odštete koju je tražio FGSZ
11 miliona dolara više plaćeno Mađarima od dogovorene tarife
50:50 će dugovanja izmiriti BH-Gas i Energoinvest
Bosna i Hercegovina je država u kojoj su društvene norme poremećene u tolikoj mjeri da se čak ni bajke ne završavaju hepiendom, nego katastrofom. Jedna od takvih je i bajka o zlim Rusima i čarobnom Turskom toku, čiji su glavni likovi, uz negativce iz Gazproma, prepredeni Bosanci iz Energoinvesta, BH-Gasa i Vlade FBiH te naivni Mađari iz FGSZ-a. Priča počinje tako što se lukavi Bosanci, pritisnuti ruskim ucjenama da moraju kupovati isključivo prirodni gas koji BiH ulazi iz Srbije, dosjete da jednostranim udarcem, u vidu raskida ugovora s FGSZ-om, pobiju sve muhe, manirom velikih mislilaca zaključivši da će Mađari prihvatiti objašnjenje da se radi o višoj – ruskoj sili, te da, u skladu s tim, neće ni potezati pitanje penala od tridesetak miliona dolara, ugovorenih samo nekoliko mjeseci ranije. Da bi fantazmagorija bila potpuna, glavna autorica bajke – tadašnja direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević domaću javnost dodatno je omamljivala svojim “stručnim“ kalkulacijama prema kojima je gas uvezen preko Turskog toka trebao biti za cijelih 25 posto jeftiniji od onog kupovanog posredstvom Mađarske.
Višestruka šteta
Nažalost, ubrzo se ispostavilo da je car gol, odnosno da Turski tok nije nikakav čarobni mehanizam koji pojeftinjuje gas, nego običan cjevovod, da je Rusima svejedno kada će njihov gas teći do BiH sve dok ga uredno plaćamo. Ali i, što je najgore, da su Bosanci i ovoj priči likovi sa najmanjim koeficijentom inteligencije, jer su se Mađari samo pravili naivnima i ni slučajno nisu zaboravili na Aneks 24 kojim su penali za jednostrani raskid ugovora pojačani sa ranijih pet na 23 miliona američkih dolara. Epilog je bila presuda arbitražnog vijeća međunarodnih mudraca u Cirihu, kojom su Energoinvest i BH-Gas obavezani da FGSZ-u plate debelu odštetu od 13,3 miliona dolara, koja je koliko-toliko ublažena nagodbom s Mađarima o otpisu kamata i isplati ostatka duga u roku od tri godine…
Kolika je ukupna direktna i indirektna finansijska šteta za Energoinvest uzrokovana prelaskom na Turski tok i, posljedično, arbitražnom odlukom, kako stoje stvari sa utvrđivanjem odgovornosti za ovaj ekstremno loš poslovni potez, u kojoj mjeri je ta kompanija finansijski sposobna ispoštovati sporazum o isplati duga te koliku cijenu tog kompromisa sa Mađarima će platiti domaći potrošači, nepoznanice su o kojima iz Energoinvesta za sada ne žele razgovarati, a o svemu mudro šuti i spomenuta bivša direktorica te kompanije, kao i resorni federalni ministar iz tog perioda Nermin Džindić, koji je svojim potpisima aminovao sve pacerske poteze koji su rezultirali astronomskim penalima u korist FGSZ-a. Iz BH-Gasa, pak, s tim u vezi u prvom redu apostrofiraju da su ukupne finansijske posljedice mogle biti mnogo gore, s obzirom da je arbitražnim postupkom pokrenutim 22. septembra 2021. godineFGSZ tražio isplatu 21.125.000 dolara na ime ugovorene naknade za raskid ugovora, uz pripadajuće kamate i troškove postupka.
FGSZ je tražio isplatu 21.125.000 dolara, ali je arbitražni tribunal usvojio protivtužbu BH-Gasa i Energoinvesta u iznosu većem od 11 miliona dolara, utvrdivši da je od 2017. do 2020. godine obračunavana viša transportna tarifa od ugovorene
“Tokom arbitražnog postupka BH – Gas i Energoinvest su uspješno osporili dio tog zahtjeva te ostvarili značajan uspjeh kroz protutužbu.
Naime, utvrđeno je da je FGSZ u periodu od 2017. do 2020. godine obračunavao višu transportnu tarifu od ugovorene, zbog čega je arbitražni tribunal usvojio protutužbeni zahtjev BH-Gasa i Energoinvesta u iznosu većem od 11 miliona dolara.
Pored toga, arbitražni tribunal je priznao i približno 1,02 miliona dolara avansnih uplata koje je BH-Gas izvršio nakon prestanka transporta preko Mađarske te je i taj iznos uračunat u konačni obračun“, naglašavaju iz BH-Gasau izjavi za Business Magazine, podsjećajući pritom da je uslov za zaključenje Sporazuma o nagodbi sa FGSZ-ombila prethodna uplata oko 2,6 miliona dolara duga, “a nagodbom su izbjegnuti troškovi izvršenja, omogućena otplata preostalih obaveza u ratama te ostvareno dodatno umanjenje kamata od približno 1,2 miliona dolara“.
Pojašnjavajući da prema arbitražnoj odluci dvije bosanskohercegovačke kompanije solidarno odgovaraju za obaveze prema Mađarima, dok su međusobnim sporazumom uredile njihovo izmirenje u omjeru 50:50, “bez odricanja od prava na regresno potraživanje i utvrđivanje konačnog omjera odgovornosti“, iz BH-Gasa ne ostavljaju ni najmanje mjesta za sumnju u svoju finansijsku sposobnost za poštivanje dogovora o isplati duga na rate.
“BH-Gas je još 2024. godine izvršio rezervisanja za potencijalne obaveze po ovom ugovoru te raspolaže sredstvima potrebnim za uredno izvršavanje obaveza iz Sporazuma o nagodbi“, decidni su u BH-Gasu, odakle s podjednakom odlučnošću odbacuju mogućnost da cijenu kompromisa sa Mađarima – u potpunosti ili djelimično, u konačnici plate domaći krajnji potrošači putem povećanih cijena prirodnog gasa.
Uz opasku da tarifa za transport prirodnog gasa nije mijenjana od 2021. godine, iz te kompanije nedvosmisleno poručuju da “zahvaljujući ranije izvršenim rezervisanjima i osiguranim finansijskim sredstvima, obaveze BH-Gasa iz Sporazuma o nagodbi neće biti finansirane kroz povećanje cijene transporta prirodnog gasa za krajnje potrošače“.
Nasuprot tom čvrstom obećanju, međutim, stoje matematika i logika, koje kažu da BH-Gas višemilionski višak nužan za isplatu duga prema FGSZ-u ne može osigurati ni na koji drugi način osim poskupljenjem svojih usluga.
U tom smjeru razmišlja i Almir Bečarević, koji je u ovu aferu direktno uključen kao nekadašnji savjetnik bivšeg direktora BH-Gasa Jasmina Salkića, u čijem mandatu je potpisan sporni Aneks 24 s enormno povećanim penalima za raskid ugovora – na pitanje o mogućnosti da već sada u maloprodajnoj cijeni prirodnog gasa postoje elementi koji se mogu posmatrati u svjetlu prebacivanja duga prema Mađarima na krajnje potrošače, on opaža da je to opravdana bojazan, “ali moramo razlikovati ono što je dokazano od onoga što tek treba provjeriti“.
“Za sada ne treba tvrditi da je arbitražna obaveza već ugrađena u cijenu prirodnog gasa, ali ne treba ni isključiti tu mogućnost.
Ono što pouzdano znamo jeste da su potrošači u Federaciji BiH tokom 2026. već bili izloženi povećanjima veleprodajne cijene gasa, koja je od 1. januara iznosila 827,42 KM za 1.000 standardnih kubnih metara (bez PDV-a), a od 1. jula povećana na 990,19 KM. Prema obrazloženjima nadležnih, posljednje povećanje povezano je s rastom nabavne cijene gasa od ruskog dobavljača – dakle, ne možemo ga automatski pripisati arbitražnom sporu. Međutim, upravo zbog ovakvih okolnosti potrebno je uspostaviti potpunu transparentnost u formiranju cijene.
Javnost mora znati koliki su nabavna cijena, transportni troškovi, troškovi poslovanja i sve druge stavke koje utiču na konačan račun. Obaveze nastale zbog loših poslovnih odluka ne smiju se prikrivati unutar cijene energenta, niti se smiju automatski prebacivati na potrošače“, rezimira Bečarević.
Kada je, pak, riječ o obimu u kojem će ovaj nesvakidašnji poslovni promašaj dugoročno naštetiti BH-Gasu i Energoinvestu, on u prvom redu ističe da se dugoročna šteta ne ogleda samo u iznosu penala koji će biti plaćeni Mađarima, nego i u “smanjenju finansijske sposobnosti kompanija da ulažu u razvoj, modernizaciju i nove pravce snabdijevanja, kao i u riziku da se trošak pogrešnih poslovnih odluka na kraju prelije na građane i privredu“. S druge strane, činjenicu da je Vlada FBiH, kao većinski vlasnik Energoinvesta (67 posto) i BH-Gasa (100 posto), arbitražnom odlukom oslobođena od bilo kakve odgovornosti i obaveza prema FGSZ-u, komentira konstatacijom da “to ne znači da je oslobođena političke odgovornosti za upravljanje energetskim sektorom“.
Zahvaljujući ranije izvršenim rezervisanjima i osiguranim finansijskim sredstvima, obaveze iz Sporazuma o nagodbi neće biti finansirane kroz povećanje cijene transporta prirodnog gasa za krajnje potrošače, tvrde iz BH-Gasa
“Zato smatram da javnosti treba predočiti kompletnu dokumentaciju, ugovore, anekse, procjene rizika i odluke koje su dovele do ovog ishoda. Moramo utvrditi ko je šta znao, ko je donosio odluke i jesu li postojale manje štetne alternative.
Ne zagovaram unaprijed utvrđivanje krivice, nego odgovornost zasnovanu na činjenicama. Građani imaju pravo znati kako je nastao ovaj trošak i zašto su ga na kraju morale preuzeti dvije kompanije od javnog značaja“, obrazlaže svoj stav Bečarević, između redova se osvrćući i na eventualnu vlastitu odgovornost, koju mu putem krivičnih prijava zbog potpisivanja Aneksa 24 spočitavaju aktuelna rukovodstva Energoinvesta i BH-Gasa.
Da li su višemilionski penali u korist mađarskog FGSZ-a isključivo plod neznanja odgovornih osoba s bh. strane ili se u pozadini kriju i kriminalne namjere, dilema je koju još razrješavaju nadležni istražni organi. Iz neutralnog, laičkog ugla posmatranja, međutim, činjenica je da je ugovorena odšteta naprasno pojačana za skoro pet puta u trenutku kada se već znalo da će se tok uvoza ruskog gasa morati preusmjeriti s mađarskog na srbijanski cjevovod, upućuje na zaključak da se potpisnici Aneksa 24 na takav korak nisu odlučili u bunilu, nego ga poduzeli s predumišljajem, koji može biti motiviran jedino debelom zaradom na štetu države i njenih poreznih obveznika.
Fantomske fakture
Da sve “miriše“ na mito i korupciju, sugerira i besmislena odluka tadašnjeg rukovodstva BH-Gasa da nastavi plaćati fantomske fakture FGSZ-u mjesecima nakon prestanka uvoza ruskog gasa preko Mađarske, koju iz te kompanije objašnjavaju uz napomenu da “sredstva plaćena po osnovu transporta koji nije izvršen nisu izgubljena, već su uzeta u obzir prilikom utvrđivanja konačnog iznosa obaveza“,
“Nakon promjene transportne rute i prestanka transporta prirodnog gasa preko Mađarske, FGSZ je za period april-avgust 2021. godine nastavio ispostavljati avansne fakture na osnovu prethodno izvršenih rezervacija transportnih kapaciteta i nominacija količina prirodnog gasa od strane BH-Gasa, iako se znalo da se više neće obavljati transport preko mađarskog transportnog sistema. Uprkos upozorenjima, BH-Gas je nastavio vršiti plaćanja po osnovu tih faktura i uplatio je približno 1,02 miliona dolara za period april-avgust 2021. godine.
Tokom arbitražnog postupka, BH-Gas i Energoinvest su zahtijevali da se navedeni iznos prizna kao preplata, odnosno da bude vraćen ili uračunat u konačni obračun međusobnih potraživanja. Arbitražni tribunal je prihvatio taj zahtjev te je navedeni iznos priznat u korist BH-Gasa i Energoinvesta i prebijen sa konačno utvrđenim obavezama prema FGSZ-u“, podsjećaju iz BH-Gasa.
No, ma koliko počinjena šteta bila ogromna, postoje i vrlo jaki argumenti za osjećaj da je arbitražnim postupkom FBiH spašena još većih i dugoročnijih finansijskih gubitaka, uzrokovanih nepismenošću, aljkavošću ili nekim trećim hendikepom računovođa u BH-Gasu i Energoinvestu, koji su godinama – od 2017. do 2020., usluge FGSZ-aobračunavali i plaćali po transportnoj tarifi daleko većoj od ugovorene, preplativši u tom periodu Mađare za više od 11 miliona dolara!? Ne treba biti posebno vješt matematičar pa sračunati da bi, da je ugovor sa Mađarima ispoštovan do kraja, odnosno do 2023. godine, BH-Gas i Energoinvest Mađarima poklonili više od 22 miliona dolara novca bh. potrošača prirodnog gasa, a da bi do danas taj iznos premašio 30 miliona dolara, u poređenju s kojima je presuđena arbitražna odšteta, od koje je odbijen preplaćeni iznos, prava sitnica…
Krivična odgovornost
Kako stoje stvari sa utvrđivanjem odgovornosti za poslovne promašaje koji su rezultirali štetom mjerljivom desetinama miliona konvertibilnih maraka i, u tom kontekstu, kakav je epilog brojnih krivičnih prijava koje su BH-Gas i Energoinvest tim povodom podnosili jedan protiv drugog, ali i zajednički protiv trećih lica (konkretno, protiv nekadašnjih odgovornih lica u BH-Gasu “zbog postupanja u vezi sa izvršavanjem ugovora sa FGSZ-om i plaćanjima nakon promjene transportnog pravca prirodnog gasa, radi utvrđivanja eventualne odgovornosti za odluke i postupke koji su doveli do nastanka arbitražnog spora i značajnih finansijskih obaveza“, enigma je na koju za sada niko nema iole pouzdan odgovor…
“U vezi s utvrđivanjem eventualne odgovornosti za okolnosti koje su dovele do arbitražnog spora sa FGSZ-om, tokom prethodnih godina podneseno je više krivičnih prijava od strane različitih subjekata, uključujući pojedinačne prijave između BH-Gasa i Energoinvesta, kao i zajedničke prijave usmjerene na utvrđivanje odgovornosti odgovornih lica uključenih u zaključivanje i provođenje spornih ugovornih aranžmana.
BH-Gas je po zahtjevima nadležnih organa dostavljao svu raspoloživu dokumentaciju i pružao potrebnu saradnju. Utvrđivanje eventualne krivične ili druge odgovornosti, kao i status navedenih postupaka, u isključivoj je nadležnosti istražnih i pravosudnih institucija.
Prema informacijama kojima BH-Gas trenutno raspolaže, nema saznanja da je bilo koji od navedenih postupaka pravosnažno okončan“, sve je što s tim u vezi mogu reći u BH- Gasu.
Da sve “miriše“ na mito i korupciju, sugerira i besmislena odluka tadašnjeg rukovodstva BH-Gasa da nastavi plaćati fantomske fakture FGSZ-u mjesecima nakon prestanka uvoza ruskog gasa preko Mađarske
Revizorski izvještaji
Hronologija javašluka s primjesama kriminala koji je rezultirao obavezom plaćanja penala FGSZ-a, najpreciznije je opisana u izvještajima Ureda za reviziju institucija u FBiH o poslovanju Energoinvesta i BH-Gasa u 2021. godini, iz kojih je vidljivo da se šteta mogla ne samo ublažiti, nego potpuno izbjeći da je u tim dvjema kompanijama bilo i minimuma volje za međusobnu saradnju na obostranu korist.
“Društva Energoinvest i BH-Gas su supotpisnici ugovora sa transporterom FGSZ iz Mađarske za transport prirodnog gasa preko Mađarske.
Aneksom 23 iz 2018. ugovorene su količine gasa za 2019. godinu od 400 miliona Nm3, za razdoblje 2020. – 2022. godina 647,5 miliona Nm3 godišnje, a za 2023. godinu 697,5 miliona Nm3, uz popuste za razdoblje april – oktobar 2019. godine.
Penali za raskid ugovora nisu mijenjani ovim aneksom, a iznosili su 7,5 miliona dolara ako se ugovor raskine u 2020. godini, pet miliona dolara u 2021. godini i 2,5 miliona dolara ako se raskine u 2022. godini.
Značajna promjena desila se u maju 2020. godine, kada su BH-Gas i Energoinvest, potpisali Aneks 24 Dugoročnog ugovora o transportu prirodnog gasa preko Mađarske sa FGSZ-om za razdoblje od 2020. do 2023. godine. Aneksom 24. Dugoročnog ugovora utvrđene su količine, popusti na transportiranu količinu i penali u slučaju raskida ugovora prije 2023. godine. Ugovorena je količina za period 2020. – 2022. godine od 647,5 miliona Nm3 godišnje i za 2023. godinu 697,5 miliona Nm3. U slučaju raskida ugovora u 2021. godini ugovoreni su penali od 23.000.000 dolara.
Nakon toga, BH Gas i Društvo su 18. 5. 2020. zaključili Pismo uvjerenja kao izraz dodatnih usuglašavanja i zaštite oba društva u vezi sa potpisanim Aneksom 24, suglasno izjavljujući da neće raskidati Dugoročni ugovor do kraja 2023. godine. Ako neka od strane ugrozi, zloupotrebi ili samoinicijativno raskine ugovor sa FGSZ-om prije isteka 2023. godine, preuzima na sebe kompletan iznos penala za raskid, sukladno Aneksu 24.
Energoinvest ima zaključen dugogodišnji ugovor (od 1997. godine) za uvoz gasa sa Gazprom Exportom LLC. Aneksima tog ugovora korigiraju se postavljeni uvjeti i cijena. Tako su za isporuke prirodnog gasa do 1. 10. 2021. godine zaključili Aneks 85, kojim je utvrđeno da će se isporuke prirodnog gasa realizirati na sljedeći način – za razdoblje siječanj – ožujak 2021. na alternativnoj točki isporuke (Bereg – na izlazu iz ukrajinskog gasnog transportnog sistema), a od 1. 4. 2021. godine u mjestu isporuke Zvornik.
Aneks 85 narušio je odnose između BH-Gasa i Energoinvesta, s obzirom na to da su iz BH-Gasa insistirali na uvozu gasa preko Mađarske, jer imaju zaključen važeći ugovor do 2023. godine, a raskid ugovora može uzrokovati dospijeće ugovorenih penala za 2021. godinu (23.000.000 dolara).
Energoinvest je u više navrata upozoravao BH-Gas da su oni snabdjevači i da će oni obavijestiti transportere u Mađarskoj i Srbiji o snabdijevanju preko Turskog toka te da se odlukom ruskog isporučioca dalje neće realizirati ugovori s njima. Također, upozorili su BH-Gas da dalje ne plaća avanse za transport gasa preko Mađarske i Srbije, jer se transport neće realizirati. O svemu su informirali i Vladu FBiH.
Mađarski transporter FGSZ je u septembru 2021. godine pokrenuo arbitražni postupak pred Međunarodnim arbitražnim sudom u Cirihu, kojim zahtijeva plaćanje penala u iznosu od 21.125.000 dolara…“, sažetak je iz revizorskih izvještaja u kojima se sumiraju poslovni promašaji koji su doveli do arbitraže i plaćanja penala mađarskom FGSZ-u.
Objava Penale Mađarima platit će bh. potrošači gasa pojavila se prvi puta na Business Magazine.