Poslujmo zeleno – Projekat u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša FBiH
Distributivna i 110 kilovoltna (kV) prenosna mreža su skoro iskorišteni kapaciteti.
Prostora ima još na 220 kV i 400 kV prenosnoj mreži, a i ti kapaciteti će se relativno brzo popuniti.
Prema najnovijem izvještaju međunarodnog istraživačkog centra za klimu i energiju Ember, lani su u vjetroelektranama proizvedena 2.304 teravatsata (TWh) električne energije, za 9,8 posto više nego godinu ranije, čime je njihov udio u ukupnoj svjetkoj proizvodnji tog energenta povećan sa 7,3 na 7,8 posto. Obimom proizvodnje od čak 886 TWh ubjedljivo je prednjačila Kina, dok je po 54-postotnom udjelu vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije bez premca Danska.
Bosna i Hercegovina, gdje je iskorištavanje energije vjetra još u povojima, daleko je od navedenih brojeva i procenata, budući da pokazatelji Nezavisnog operatora sistema u BiH govore da prošlogodišnjih 357 gigavatsati (GWh) iz vjetroelektrana čine tek dva posto ukupne bosanskohercegovačke proizvodnje električne energije. No, potencijala za napredak itekako ima.
“Uzimajući u obzir tehničke, ekonomske, prostorne i ekološke parametre, realni potencijal za proizvodnju električne energije u vjetroelektranama se kreće oko 2.000 megavata (MW) i trenutno je iskorišten sa manje od sedam posto.
U naredne tri-četiri godine se realno očekuje da se u pogon priključi blizu 700 MW vjetroelektrana, sa godišnjom proizvodnjom energije oko dva TWh i oko 1.500 MW solarnih elektrana, sa godišnjom proizvodnjom od 2,1 TWh, i to najviše od privatnih kompanija, tako da će njihove cijene biti tržišne. Znači, u Bosni i Hercegovini treba u narednih nekoliko godina očekivati proizvodnju od 19 TWh, dok će se potrošnja održati na godišnjem nivou nešto višem od 12 TWh. Prateći problem ovako proizvedene energije bit će balansiranje, te je potrebno razmišljati o skladištenju energije, koristeći akumulacione i pumpne elektrane, akumulatore i druge načine skladištenja”, ističe u izjavi za Business Magazine prof. dr. Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BH K CIGRE).
Ograničavajući faktori
U Republici Srpskoj do sada dodijeljene koncesije za izgradnju tri vjetroelektrane, ukupne instalirane snage oko 165 MW, ali još nijedna nije izgrađena
Na pitanje o dominantnim preprekama za veće oslanjanje BiH na električnu energiju iz vjetroelektrana, te u tom kontekstu eventualnim manjkavostima u važećoj zakonskoj regulativi koje otežavaju izgradnju i funkcioniranje te vrste elektroenergetskih objekata, Bajramović potcrtava da su glavni ograničavajući faktori za veću proizvodnju električne energije iz vjetra “problemi povezani sa balansiranjem te uslovima za priključenje novih vjetroelektrana”.
“Prepreku masovnoj izgradnji elektroenergetskih objekata predstavlja kapacitiranost elektrodistributivne i elektroprenosne mreže.
Distributivna i 110 kilovoltna (kV) prenosna mreža su skoro iskorišteni kapaciteti. Prostora ima još na 220 kV i 400 kV prenosnoj mreži, a i ti kapaciteti će se relativno brzo popuniti.
Dakle, uslov za izgradnju novih proizvodnih objekata je proširenje elektrodistributivne i elektroprenosne mreže. Pošto se radi o značajnim finansijskim sredstvima, pitanje je ko će finansirati to proširenje – javni ili privatni sektor. S druge strane, nemogućnost domaćih investitora da obezbijede finansiranje ovako velikih projekata i nespremnost bankarskog sektora za njihovo finansiranje je ograničavajući faktor prilikom izgradnje vjetroelektrana.
U naredne tri-četiri godine se očekuje da se u pogon priključi blizu 700 MW vjetroelektrana, sa godišnjom proizvodnjom energije oko dva TWh
Ne postoji agencija koja treba da izdaje garancije o porijeklu energije, nema aukcija, niti se očekuje u skorije vrijeme formiranje domaće berze električne energije. Značajno se kasni sa donošenjem prostornih i urbanističkih planova te izdavanjem potrebnih dozvola.
Doneseni su dobri zakoni u Parlamentu FBiH, ali, nažalost, nema još svih provedbenih akata”, rezmira Bajramović.
Kada je, pak, riječ o odnosu visine ulaganja i profita, odnosno isplativosti izgradnje vjetroelektrana, posebno u poređenju sa drugim elektroenergetskim objektima, on objašnjava da izgradnja vjetroelektrana zahtijeva ulaganja u zemljište, nabavku i instalaciju generatora, vjetroturbina, priključka na električnu mrežu i operativne troškove, precizirajući pritom da su troškovi izgradnje zbog velike ponude u zadnje vrijeme značajno pali, “tako da…
Piše Armin Zeba
Objava BiH koristi manje od sedam posto potencijala vjetra pojavila se prvi puta na Business Magazine.
Izvor: ( business-magazine.ba / Izvor.ba )
