Visoke temperature, povećana koncentracija ozona, polena i zagađen zrak tokom ljeta mogu značajno utjecati na zdravlje pluća, posebno kod osoba koje boluju od astme i drugih hroničnih respiratornih bolesti. Na to je upozorila pulmologinja dr. Gorana Krstović, gostujući u jutarnjem programu.
Kako je istaknula, iako mnogi smatraju da je zima najteži period za plućne bolesnike, upravo ljeto nosi brojne izazove.
“Ljeto je najizazovnije godišnje doba. Priroda se budi, više vremena provodimo vani, putujemo i aktivniji smo, ali visoke temperature utiču i na zdrave osobe i na one koji imaju hronične bolesti”, kazala je dr. Krstović.
Dodala je da vrućine mogu izazvati glavobolju, slabiju koncentraciju i opštu iscrpljenost, zbog čega je važno prilagoditi svakodnevne aktivnosti. Preporučuje da se fizičke aktivnosti obavljaju u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, dok bi u periodu od 10 do 17 sati trebalo izbjegavati boravak na otvorenom.
Osim dovoljnog unosa tečnosti, naglašava da tokom ljeta nije dovoljno piti samo vodu, već je potrebno nadoknaditi i elektrolite poput natrija, kalija i magnezija koji se gube znojenjem. Laganija ishrana i dobra hidratacija, ističe, ključni su za lakše podnošenje visokih temperatura.
Govoreći o kvalitetu zraka, dr. Krstić upozorava da ni ljeti zagađenje nije zanemarivo.
“Imamo povećanu koncentraciju ozona, prašine i izduvnih gasova, ali i period polenoze. Vjetar prenosi polen, što može izazvati tegobe kod osoba sklonih alergijama, ali i kod pacijenata koji imaju dijagnosticiranu astmu”, rekla je.
Dodala je da ni povećana vlažnost zraka ne pogoduje plućnim bolesnicima te može dovesti do pogoršanja simptoma.
Kada je riječ o osobama koje boluju od astme, ističe da je jedan od najčešćih razloga pogoršanja bolesti upravo samoinicijativni prekid terapije tokom godišnjih odmora.
“Nakon odlaska na more ili planinu mnogi se osjećaju bolje pa prestanu koristiti propisanu terapiju. To ne bi smjeli raditi bez dogovora s ljekarom”, upozorila je.
Iako more može ublažiti simptome i koristiti respiratornom sistemu, naglašava da ono nije zamjena za redovno liječenje.
“Samo pacijenti koji dobro poznaju svoju bolest i uz konsultaciju s pulmologom mogu eventualno prilagoditi terapiju. Svi ostali trebaju nastaviti koristiti propisane lijekove gdje god da se nalaze”, poručila je.
Dr. Krstović preporučuje građanima, a posebno osobama s respiratornim tegobama, da redovno prate peludni indeks i meteorološka upozorenja na visoke temperature.
Najosjetljivijim kategorijama stanovništva – djeci, starijim osobama, trudnicama i hroničnim bolesnicima – savjetuje boravak u rashlađenim prostorijama, izbjegavanje izlaska u najtoplijem dijelu dana, unos dovoljno tečnosti i laganiju ishranu.
“Treba se potruditi da što manje boravimo na otvorenom kada su temperature najviše i da organizam zaštitimo pravilnom hidratacijom i odmorom”, zaključila je.
Više u videu:
