Naime, smatraju da milioni ljudi svakodnevno riskiraju svoje zdravlje neispravnim načinom kuhanja riže. Jedno je istraživanje pokazalo kako česta metoda kuhanja riže – u zdjeli kipuće vode dok ona ne ispari, izlaže one koji je jedu tragovima otrovnog arsena.
Naime, arsen kontaminira rižu tokom uzgoja te je zapravo rezultat industrijskih toksina i pesticida. Arsen čak i u tragovima liječnici povezuju s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i raka, kao i problema u razvoju.
Najopasniji je za djecu, upozorava Andy Meharg, profesor bioloških nauka na Univerzitetu Belfast. Ujedno je testirao razne načine kuhanja riže.
U prvoj metodi stavio je jednu šolju riže i dvije šolje vode te je voda isparila tokom kuhanja – kako se riža najčešće kuha. Na kraju je otkrio da je tom metodom u riži ostalo najviše arsena.
U drugoj je metodi stavio jednu šolju riže i pet šolja vode te izbacio višak vode, a razina arsena se prepolovila.
U trećoj metodi riža se kuhala tako da se namakala preko noći, ujutro isprala sve dok voda nije bila čista te potom skuhala – s čime se udio toksina smanjio za 80 posto.
Istraživanja na evropskom tržištu otkrila su kako čak 58 posto proizvoda s rižom sadrži visoke razine arsena, pa se preporučuje rižu uvijek prethodno namakati i ispirati da se smanji vjerojatnost štetnih posljedica na zdravlje.
Ova je žitarica iz tropskih i suptropskih predjela Afrike i Azije već godinama u središtu polemika.
Dok je polovini čovječanstva osnovna hrana, drugi je proglašavaju ‘prehrambenom prevarom’ jer je puna ugljikohidrata te pridonosi debljanju. No svi su u pravu jer ovisi o tome koji tip riže konzumiramo.
Bijelu smatraju nutritivno slabom, jer se dobiva ljuštenjem ovojnice zrna, zbog čega je njena hranjiva vrijednost manja. Naime, u procesu mljevenja se uklanjaju mekinje i klice, što joj oduzima vitamin B, željezo i vlakna. Iako se naknadno obogaćuje željezom i B vitaminom, vlakna i dalje – nedostaju.
Smeđa riža je ista stvar kao i bijela, no ona je ipak ‘cjelozrnata žitarica’, jer je njoj uklonjena samo vanjska nejestiva opna te je bolji izbor vlakna, vitamina E i antioksidansa.
U jednoj šolji kuhane smeđe riže nalazi se oko 3,5 grama vlakna, a ista količina bijele riže sadrži manje od 1 gram.
Studije pokazuju da dio rižinog zrna poznat kao subaleuronski sloj može pružati zaštitu od visokog krvnog pritiska i ateroskleroze, a on se nalazi samo u smeđoj riži.
Također, dokazano je kako mijenjanjem bijele za smeđu rižu ljudi smanjuju svoj rizik od dobivanja dijabetesa tipa 2.
Ipak, jednu stvar treba imati na umu – većina ljudi misli kako je smeđa riža sinonim za cjelozrnatu, no tehnički cijela zrna riže mogu biti različitih boja, ovisno o sorti žitarice.
Ova žitarica raste na vodi te ima nešto više proteina od smeđe riže. Studije pokazuju kako ima najbolji učinak na snižavanje razina holesterola. Iako su smeđa i divlja riža svakako bolji odabir od bijele, nutricionisti upozoravaju kako je bolje ne kupovati njihove mješavine, jer najčešće sadrže visoku razinu soli.
Prema dimenzijama, riža se obično dijeli u tri grupe. No, veličina zrna nema utjecaja na nutritivnu vrijednost.
Riža dugog zrna – 3-5 puta je duža nego šira. Pri kuhanju se ne sljepljuje i stvara rastresitu strukturu, pa je pogodna za salate i pržena jela s rižom.
Riža srednje dugog zrna – otprilike su dvostruko duža od svoje širine i sadrže podjednake količine amiloze i amilopektina. Nakon kuhanja, zrna su ipak sklonija sljepljivanju.
Riža kratkog zrna – ima više amilopektina, pa su zrna zdepasta, okruglasta i ljepljiva. Takva riža idealna je za rižota, sushi i deserte na bazi riže.
NAČIN NA KOJI VEĆINA LJUDI KUHA RIŽU OPASAN JE ZA ZDRAVLJE first appeared on Hayat.ba.
