Savjetodavni odbor Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine organizovao je u Sarajevu centralnu manifestaciju povodom Međunarodnog dana nestalih.
Učesnici su se okupili na Trgu djece Sarajeva i mirnom šetnjom stigli do Trga BiH, ispred sjedišta Parlamentarne skupštine BiH, gdje je postavljena izložba pod nazivom “GDJE JE?“ autora Adisa Hukanovića.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić, jedan od učesnika manifestacije, pozvao je sve koji imaju informacije o lokacijama gdje su skriveni posmrtni ostaci žrtava proteklog rata 1992-1995. da te informacije prijave, mogu to učiniti anonimno ako žele.
Odgovarajući na pitanja novinara, Hurtić je izjavio da Institut za nestale osobe BiH treba da inicira Vijeću ministara BiH da u budžetu za 2025. godinu planira novac za nabavku modernije opreme za traženje nestalih, i da će se maksimalno angažovati, zajedno sa ostalim članovima Vijeća, da se to ostvari.
Saliha Đuderija, predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, istakla je da BiH i dalje traga za 7.614 nestalih osoba iz proteklog rata, od kojih je 105 nestalo u susjednim zemljama.
Do sada su pronađeni ostaci više od 25.000 od 35.000 evidentiranih u bazama podataka Instituta, dodala je Đuderija.
– Danas je simboličan dan za porodice nestalih; želimo poslati poruku da svi koji imaju informacije o mjestu nestanka članova njihovih porodica podijele tu informaciju s nama kako bismo završili proces identifikacije, pronašli posmrtne ostatke i omogućili dostojanstvenu sahranu žrtava – istakla je Đuderija.
Upitana koliko je realno 30 godina nakon rata očekivati pronalazak još 7.614 nestalih, odgovorila je da su očekivanja realna za neki broj njih jer trenutno ima više od hiljadu neidentifikovanih tijela u mrtvačnicama širom BiH, gdje se mora utvrditi o kojim osobama se radi, da li su potrebni uzorci krvi za poređenje ili su identifikacije bile pogrešne.
– Preliminarne informacije Instituta ukazuju da u nekim gradovima još postoje lokacije gdje bi mogle biti pronađene veće grobnice ili mjesta gdje su nestale osobe; radi se o sedam-osam gradova gdje tražimo od 300 do 500 osoba – Rogatici, Zvorniku, Višegradu, Prijedoru, Kotor Varoši – kazala je.
Pored toga, potrebno je Institutu omogućiti pristup arhivama koje su trenutno nedostupne iz političkih ili drugih razloga, kako bi došli do korisnih informacija za pronalaženje osoba. Takozvani individualni nestanci, posebno starijih ljudi, koji su vjerovatno umrli blizu mjesta gdje su živjeli, predstavljaju izazov u procesu traženja, ali Institut radi na pronalaženju njihovih ostataka.
Aljonka Dželetović, predsjedavajuća Savjetodavnog odbora Instituta, izjavila je da u BiH neće biti bolje budućnosti dok se ne priznaju zločinci iz vlastitih redova jer su zločini počinjeni na svim stranama. Smatra da obični ljudi mogu komunicirati bez tenzija o ovoj temi, bez obzira na nacionalnost. Istakla je i da je kao Srpkinja spremna otvoreno govoriti o tome u Sarajevu.
Ferida Nišić iz Hadžića, sekretarka Udruženja porodica nestalih, ističe da još nije poznata sudbina 73 nestale osobe sa tog područja. Proces traženja je bolan, ali porodice ne odustaju i čekaju dan kada će dostojno sahraniti svoje najmilije.
Elmir Camić, šef Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog križa u BiH, istakao je da je dosad pronađeno skoro 80% nestalih osoba iz proteklog rata u BiH. Međutim, to nije uteha za porodice koje još ne znaju sudbinu svojih članova. Osvrnuo se na podršku Međunarodnog komiteta Crvenog križa udruženjima porodica nestalih i Institutu za nestale BiH.
Izvor: ( www.tvsa.ba / Izvor.ba )
