Članovi Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu, sastavljene od osoba koje su preživjele genocid i zagovornika, zvanično Vas molimo da obratite pažnju na nedavne postupke Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH. Schmidt je intervenisao, uz navodnu podršku američkog ambasadora u BiH, što je bio neprimjeren pokušaj da se poništi odluka Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu ‘Kovačević protiv Bosne i Hercegovine’, navode članovi ove grupe u pismu upućenom O’Brien-u.
Napominju da je u slučaju Slavena Kovačevića Sud utvrdio da zbog “kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova”, podnosilac žalbe ne može glasati za kandidata po svom izboru za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Ova ograničenja predstavljaju “diskriminatorno postupanje u suprotnosti sa Članom 1., Protokola 12”.
Sud je zaključio da postojeći izborni sistem u BiH jača “etničke podjele u zemlji i potkopava demokratski sistem”. Predmet Kovačević se odnosi na ostvarivanje prava glasanja kao temeljnog demokratskog principa, poručuju iz Radne grupe za BiH, ističući da je presuda u slučaju Kovačević u skladu s prethodnim nalazima Suda “da su Ustavom BiH kršena temeljna ljudska prava zacrtana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”.
Članovi Radne grupe u pismu kojem je Fena imala uvid, ističu da Ustav BiH daje pravo kandidovanja za najviše političke funkcije u zemlji isključivo pripadnicima tri konstitutivna naroda – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima.
U slučaju Sejdić-Finci protiv BiH, Sud je utvrdio da je uskraćivanje prava Roma i Jevreja da se kandiduju na izborima za te funkcije “diskriminatorno” i kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Sud je obrazložio da se diskriminacija temeljena isključivo na rasnoj pripadnosti ne može opravdati u današnjem demokratskom društvu.
Slično tome, kako podsjećaju iz Radne grupe, osobe koje se ne izjasne kao pripadnici tri konstitutivna naroda nemaju pravo kandidovanja na navedenim dužnostima.
U slučaju Zornić protiv BiH, Sud je također presudio da je takva situacija diskriminirajuća. Sud je insistirao na tome da nakon osamnaest godina od završetka sukoba više nema opravdanja za zadržavanje osporenih ustavnih odredbi. Sud je očekivao da će se postići demokratski dogovori bez daljeg odugovlačenja, insistirajući na pravu svakog građanina BiH da se kandiduje na izborima bez diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti, prenosi N1.
“S obzirom na dosljednu prirodu ovih presuda, predlažemo da visoki predstavnik, umjesto što pokušava osporiti presudu u slučaju Kovačević, treba slijediti presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi se unaprijedila ljudska prava, demokratija i vladavina prava u BiH. Neprovođenje presuda Suda ne samo odgađa neophodne demokratske i ustavne reforme, već također zadovoljava etnonacionalističke interese i jača etničke podjele koje mogu dovesti do budućih sukoba”, upozoravaju iz Radne grupe.
Apeluju na Sjedinjene Američke Države da podrže očekivanja Evropskog suda za ljudska prava da BiH postane demokratsko društvo u kojem se poštuju ljudska prava i vladavina zakona. Smatraju da su takve demokratske i ustavne reforme neophodne za pristupanje BiH Evropskoj uniji.
“Stoga bi bilo važno da Sjedinjene Američke Države, kao članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, kao i ostale članice Upravnog odbora, savjetuju visokog predstavnika da se povuče iz učešća u slučaju Kovačević protiv BiH”, poručuje Radna grupa za BiH.
Evropski sud za ljudska prava je 29. augusta 2023. godine donio presudu u slučaju Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, o pravu glasa građana BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda u BiH na parlamentarnim i predsjedničkim izborima na državnom nivou.
Kovačević se žalio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu tvrdeći da mu je ugroženo aktivno biračko pravo jer, kao osoba koja živi u entitetu Federacija BiH, može glasati samo za Hrvata i Bošnjaka prilikom izbora članova Predsjedništva BiH.
Sud je utvrdio da su prava Slavena Kovačevića prekršena.
Žalba BiH na presudu podnesena je tom sudu 5. oktobra prošle godine, a agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, Monika Mijić i Jelena Cvijetić, uputile su je. Veliko vijeće suda će odlučiti o žalbi BiH kada bude donesena konačna odluka.
(24sata.info)
Ovaj članak je prvo objavljen na stranici 24sata.ba.
Izvor: ( 24sata.info / Izvor.ba )
