Novac koji se oduzima iz naših plata namijenjen je za finansiranje aktivnosti usmjerenih na prevenciju i sanaciju šteta uzrokovanih prirodnim katastrofama, objavio je Akta.

Novac od ovih naknada, koji se uzima iz naših plata, koristi se za finansiranje aktivnosti usmjerenih na prevenciju i sanaciju šteta nastalih prirodnim nesrećama.

Svako radno mjesto u Federaciji Bosne i Hercegovine dolazi s određenom obavezom – isplatom dva parafiskalna doprinosa koji uključuju naknadu za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Ove naknade usmjerene su za finansiranje aktivnosti usmjerenih na prevenciju i sanaciju šteta uzrokovanih prirodnim nesrećama. Često se postavlja pitanje: “Kome ide novac i kako se zapravo troši?”

KOMU IDE NOVAC ZA ZAŠTITU OD PRIRODNIH NESREĆA?

Naknade za zaštitu od prirodnih nesreća dio su budžeta Federacije BiH koji se koristi za finansiranje različitih mjera usmjerenih na prevenciju, zaštitu i ublažavanje posljedica prirodnih katastrofa poput poplava, zemljotresa, požara i sličnih nesreća. Sredstva se raspoređuju različitim institucijama koje se bave upravljanjem kriznih situacija i zaštitom civilnog sektora.

Glavni korisnici ovih sredstava su:

Tijela za upravljanje kriznim situacijama: Kroz entitetske i kantonalne centre za upravljanje nesrećama, sredstva se koriste za pripremu i reakciju na hitne situacije.
Vatrogasne jedinice: Uz druge službe hitne pomoći, vatrogasci su ključni u saniranju posljedica nesreća.
Civilna zaštita: Koordinira aktivnosti vezane za zaštitu stanovništva i imovine u kriznim situacijama.
Lokalne zajednice: Nova se koristi i za jačanje kapaciteta na lokalnoj razini, uključujući izgradnju infrastrukturnih objekata koji će pomoći u prevenciji nesreća (npr. izgradnja brana, nasipa, sustava za odvodnju).

Kada su područja kao što su Jablanica, Konjic i druga mjesta pogođena razornim poplavama i klizištima, mnogi su ostali bez svojih domova i imovine. Zbog toga se postavlja pitanje da li se novac koji se prikuplja od naših plata za ovakve situacije koristi na odgovarajući način kako bi se pomoglo ljudima pogođenima katastrofama.

Zato smo poslali upit Poreznoj upravi FBiH sa pitanjem “Da li je poznato koliko se sredstava prikupi godišnje po osnovu ove naknade?”

Prema zvaničnim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, prikupljanje ovih prihoda prikazano je u tabelarnom prikazu:

Vidimo da je samo u periodu januar-septembar 2024. godine prikupljeno 39.226 hiljada KM za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, dok je za opću vodnu naknadu u istom periodu prikupljeno skoro 23 miliona KM.

Na pitanje o načinu i svrsishodnosti korištenja prikupljenih sredstava, rekli su nam da se raspodjela javnih prihoda vrši u skladu sa odredbama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH.

“Porezna uprava Federacije BiH nije nadležna za raspodjelu javnih prihoda, niti raspolaže informacijama o načinu korištenja prihoda prikupljenih po navedenim vrstama”, rekli su.

Također, Porezna uprava Federacije BiH vrši kontrolu ispravnog obračunavanja i plaćanja posebnog poreza na plaće za zaštitu od prirodnih nesreća i opću vodnu naknadu.

Prema podacima FUCZ-a koji su objavljeni u medijima, prošle godine je 1.050.000 KM raspoređeno nižim nivoima vlasti za saniranje posljedica prirodnih nesreća u obliku jednokratne pomoći.

Budžet za tekuću godinu iznosi 11.830.000 KM, a troškovi će se evidentirati u posljednjem kvartalu godine.

Kako navode iz FUCZ-a, 40 posto prikupljenih sredstava u toku godine može se koristiti za hitne mjere zaštite i spašavanja te sanaciju, posebno kada se proglasi stanje prirodne nesreće na području FBiH.

Na kraju prošle godine, sredstva od posebne naknade iznosila su 20.204.919 KM.

NEPRAVEDAN SISTEM RASPODJELE NOVCA

U 2024. godini Općina Centar u Sarajevu dobila je skoro 4 miliona KM od naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, dok je Jablanica dobila 60.000 KM, navodi Udruženje “Eko akcija”.

“Sistem raspodjele novca prikupljenog u fond za nesreće u Federaciji BIH duboko je nepravedan. Pola marke od svake stotine plate i honorara u Federaciji BiH ide u namjenski fond za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. Prihodi od ovih plaćanja od kompanija i fizičkih lica na teritoriju općine uplaćuju se na račune javnih prihoda budžeta kantona. Kantonalni trezor raspoređuje ove prihode: 15% na račun budžeta Federacije, 25% na račun budžeta kantona i 60% na račun budžeta općina. Bogate općine dobijaju velike sume novca, dok siromašne dobijaju sredstva koja nisu dovoljna za najosnovnije potrebe. Općina Centar trenutno ima gotovo 16 miliona KM namjenskog novca za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, dok Jablanica nema ništa”, navode.

Ovaj nepravedan sistem raspodjele novca za zaštitu od nesreća u Federaciji BiH izaziva sve veće nezadovoljstvo među građanima i vlastima u manjim općinama, koji zahtijevaju promjene u načinu finansiranja i raspodjele fondova, navodi Akta.

(24sata.info)

Ovaj članak prvi put je objavljen na stranici 24sata.ba.

Izvor: ( 24sata.info / Izvor.ba )