Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović izjavio je danas kako je svečano otvaranje Sinan-begove džamije u Čajniču veliki događaj, ne samo za ovaj grad i ovaj kraj, već za cijelu zemlju i sav njen narod.

Govoreći prisutnima vjernicima, vjerskim i državnim zvaničnicima, kao i gostima iz Republike Turske i drugih susjednih država, reisul-ulema je podsjetio kako je Sinan-begova džamija bila među deset najmonumentalnijih potkupolnih džamija u bivšoj Jugoslaviji.

Ova džamija je po svojoj arhitekturi i umjetničkom ukrasu, te uređenosti građevinske cjeline, bila među najboljim u Bosni i Hercegovini, uz Aladžu u Foči, Ferhadiju u Banjaluci, Gazi Husrev-begovu u Sarajevu i nekoliko drugih.

– Od izgradnje 1570. godine, do 1992. godine stajala je uspravno, zanosna i ponosna u svojoj ljepoti i dostojanstvu, vršeći svoju ulogu i odgajajući ljude na visokim moralnim načelima i načelima kulture – rekao je reisul-ulema.

Napomenuo je kako je ova džamija izgrađena u vremenu kada se naša zemlja uzdizala visoko i dosezala vrhunce svjetske civilizacije, a kada su njome upravljali velikani poput Mehmed-paše Sokolovića, Ferhata-paše Sokolovića, Sinan-bega Boljanića i njegovog brata Husejn-paše, te drugih, kada su prosperitet i život pulsirali punom snagom, odvijajući se u miru i obilju.

– Džamiju je izgradio čovjek ovog kraja i posvetio je za opće dobro. U našoj zemlji su svoja dobra uvakufljavali samo njeni sinovi i kćeri, a ne stranci. Sinan-beg je jedan od najvećih vakifa Bosne, a kao sin ove zemlje, na svom vakufu je dao izgraditi čak i pravoslavnu crkvu, kako pokazuju historijski dokumenti. Džamija je 422 godine kasnije, sa svim pratećim objektima, srušena. Bosna je tada bila na dnu, a na površini su se isticali ljudi čija priroda nije podnosila ljepotu i sklad. Džamija je izgrađena pod vodstvom graditelja, moralnih veličina, dobrotvora i humanista; porušena je kad su je napali mračni i destruktivni ljudi puni mržnje – kazao je reisul-ulema.

Nada se da je današnje svečano otvaranje Sinan-begove džamije znak obnove moralnih i mentalnih vrijednosti u Bosni i Hercegovini, kao i obnove međuljudskih odnosa.

– Danas poklanjamo ovaj arhitektonski dragulj Čajniču. Činimo to s radošću i otvorenim srcem. Ovaj dragulj pripada cijelom gradu, svakom stanovniku, i cijeloj Bosni. Vjerujem da će zahvaljujući njemu, život u ovom mjestu biti drukčiji, slađi i bogatiji, i da će privući mnogo dobra i blagostanja te da će se životni standard podići prema gore, prema životu, a ne smrti. Stoga, uživajte u ljepoti ovog objekta i brinete se o njemu. Nemojte dozvoliti da džamija ostane sama, jer naša tradicija kaže da su trojica samaca na svijetu: Kur’an u kući iz kojeg se ne uči, džamija u mahali u kojoj se ne klanja i dobar čovjek u pokvarenom društvu – rekao je reisul-ulema.

Pozvao je muslimane da redovno posjećuju džamiju, obavljaju namaz, razvijaju svoje moralne vrijednosti i čine ono što je Bogu dragocjeno.

Nemuslimane je pozvao da poštuju džamiju, uživaju u njenoj ljepoti, čuvaju njenu svetost i štite je kao što čuvaju svoje svetilište. Od sada pa zauvijek. Munara ima ukupno 114 stepenica, koliko ima i sura u Kur’anu. Neka to bude razlog poštovanja prema njoj – izjavio je reisul-ulema.

U isto vrijeme, uputio je dovu Uzvišenom Allahu da blagoslovi ovaj veličanstveni objekat i stavi ga pod svoju zaštitu.

– Molim Ga, Uzvišenog, da nagradi vakifa Sinan-bega Boljanića i sve one koji su doprinijeli ponovnom rođenju ove džamije i ponovnom zadivljivanju svojom ljepotom. Izražavam posebnu zahvalnost Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske, koja je u potpunosti finansirala ovaj projekat, turskom narodu i predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu. Bože, neka srca ljudi budu naklonjena ovoj džamiji i voljela je. Amin! – zaključio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

(MINA)

Izvor: ( 24sata.info / Izvor.ba )