Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) u svijetu, pa tako i u BiH, predstavljaju prioritetni javnozdravstveni problem jer su i dalje vodeći uzrok smrti.

Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti i godinama su iznad 50 posto. U posljednjem desetljeću, taj postotak se donekle smanjuje od kada je uvedena invazivna kardiološka obrada, ali i dalje veliki broj ljudi umire od bolesti srca i krvnih žila – istaknula je prim. dr. Diana Zelenika, kardiologinja, povodom Svjetskog dana srca koji se obilježava 29. septembra.

Za vrijeme epidemije koronavirusa, te bolesti su bile nešto češće, a doktori su primijetili povećan broj infarkta i srčanih oboljenja, što se objašnjava oštećenjem srčanih stanica koje oblažu krvne žile i dovodi do stvaranja ugruška, odnosno do infarkta miokarda (srčanog mišića).

Nije samo infarkt miokarda, ističe dr. Zelenika, oboljenje koje se povezivalo sa COVID-om.

Prema američkoj studiji koja je obavljena na osobama koje su preboljele COVID, 70 do 80 posto njih je imalo virus COVID-a u srčanim mišićima i stanicama.

Primijetili smo, od nas koji smo preboljeli COVID, do naših pacijenata, da su primijećeni simptomi umora, malaksalosti i nedostatak tolerancije napora što je posljedica same upale srčanog mišića – dodaje.

Također, svjedočili smo slučajevima oštećenja srčane ovojnice – perikarditis, a osim infarkta, česti su bili i poremećaji srčanog ritma i slično.

Kada je riječ o faktorima rizika za oštećenje srca i krvnih žila, razlikujemo ih na nepromjenjive i promjenjive.

Nepromjenjivi faktori uključuju dob, spol i nasljeđe.

Što se tiče promjenjivih faktora, veliki dio srčano-žilnih bolesti može se spriječiti izbjegavanjem rizika poput debljine, nepravilne prehrane, pušenja, nedostatka tjelesne aktivnosti i naravno, smanjenjem stresa i eventualno uz pomoć psihijatra ili drugih konzultacija.

Rano otkrivanje i liječenje bolesti srca i krvnih žila mogu spriječiti preranu smrt i značajno poboljšati kvalitetu života.

Mostar i regija imaju visoke standarde kardiologije.

Kada su u pitanju koronarne bolesti srca, na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) se već od 2010. godine provodi koronarografija (invazivna dijagnostička metoda) odnosno 24-satna koronarografija.

Standardi liječenja su dobri, a u Mostaru postoji razvijena kardijalna hirurgija koja također dobro obavlja svoju funkciju.

Najveći izazov je prepoznati faktore rizika i pozvati pacijente da se jave na pregled i prepoznaju simptome koronarne bolesti – bolesti srca uzrokovane smanjenim protokom krvi kroz srčane arterije, navodi Fena.

Post Svjetski dan srca: Kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok smrti u BiH appeared first on 24sata.ba.

Izvor: ( 24sata.info / Izvor.ba )