U junu u Bosni i Hercegovini je zabilježen porast od 24 posto u broju migranata u odnosu na maj, ali je u poređenju sa istim periodom prošle godine broj migranata značajno opao, pokazuje najnoviji mjesečni izvještaj Međunarodne organizacije za migracije (OIM) UN.
Sličan trend primijećen je u cijelom regionu zapadnog Balkana, gdje je zabilježen rast od 12 odsto u junu u odnosu na maj, dok je u istom periodu prošle godine bio veći za skoro 30 odsto.
U BiH je u maju registrovano 2.194 migranata, a u cijelom regionu 4.082 migranta. Porast je zabilježen samo u BiH i Srbiji u odnosu na maj, dok je u ostalim zemljama broj migranata opao, ali su ti brojevi relativno mali. Na primjer, u Crnoj Gori je prijavljen 301 migrant, u Albaniji 119, a u Sjevernoj Makedoniji 245.
Od 2018. godine, kada je zabilježeno oko 44.000 migranata, broj migranata je stalno rastao sve do 2022. godine, sa 80.000 u 2019., 103.000 u 2020., 120.000 u 2021. i 192.000 u narednoj godini. Prošle godine je broj migranata opao na oko 163.000. Najviše migranata na zapadnom Balkanu bilo je u avgustu prošle godine, kada ih je bilo oko 24.000.
Najpopularnije rute i dalje su iz Grčke, gdje migranti obično dolaze iz Turske pomorskim putem koristeći male gumenjak, kako bi stigli do nekih od grčkih ostrva blizu turske obale. Osim Grčke, migranti preferiraju rutu preko Bugarske koja je malo dalja, ali jeftinija i sigurnija. Migranti iz Grčke obično idu prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, dok iz Bugarske putuju prema Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Broj migranata je najveći u BiH i Srbiji zbog njihovih velikih granica sa EU, pa se migranti obično zadržavaju blizu granice tražeći priliku da pređu u Hrvatsku. Najpoželjnije destinacije i dalje su Njemačka, Švedska, Francuska i Španija, ali i druge bogate zemlje na zapadu i sjeveru EU.
Prema podacima OIM-a, najviše registriranih državljana u BiH su iz Sirije, koji čine više od trećine ukupnog broja, zatim Avganistanci sa gotovo petinom, i Marokanci sa manje od desetine ukupnog broja.
U BiH postoji šest kampova, tri u sarajevskoj regiji, dva kod Bihaća i jedan kod Mostara. OIM ima tri kancelarije u BiH, u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru. Ukupni kapaciteti omogućavaju smještaj oko 5.000 migranata, dok ih je trenutno u kampovima oko 1.500.
U EU je u junu stupio na snagu novi pakt o migracijama, nakon dugih pregovora, a cilj mu je postepena implementacija plana za čuvanje spoljnih granica EU u naredne dvije godine. Jedan od dijelova strategije je i uspostavljanje saradnje Frontexa sa zemljama zapadnog Balkana, kako bi zajedno sa lokalnim policijskim službama zaštitili granice EU. BiH još nije sklopila sporazum, ali se očekuje da će to učiniti uskoro.
Evropski pakt za migracije sadrži deset ključnih koraka, koji se odnose na uspostavljanje elektronske baze podataka za migrante, nova pravila za skrining migranata, nove procedure za tražioce azila i regulaciju readmisije, uspostavljanje sistema solidarnosti među članicama EU, nova pravila u slučaju kriznih situacija, redefinisanje procedura za odobravanje prava na azil, uspostavljanje rigoroznijih standarda za bolje uslove boravka migranata u centrima, te uspostavljanje okvira za prihvat migranata u EU prije nego se eventualno upute prema EU.
Pitanje migracija je osjetljivo političko pitanje u EU, što je dovelo do dolaska desničarskih i populističkih stranaka na vlast u mnogim zemljama. Kako bi ublažili pritisak, vlade članica EU su se odlučile za proaktivni pristup, uključujući plaćanje značajnih sredstava zemljama odakle migranti dolaze ili kroz koje prolaze na putu ka EU. To je jedan od razloga zašto je ove godine u BiH registrovano mnogo manje migranata nego prošle godine, prenose Nezavisne.
(24sata.info)
Članak U BiH i na Balkanu znatno opao broj migranata izvorno je objavljen na 24sata.ba.
Izvor: ( 24sata.info / Izvor.ba )
