Zašto industrija videoigara u BiH ostvaruje skromne rezultate?

U Banja Luci je predstavljena studija pod nazivom “Analiza industrije videoigara u Bosni i Hercegovini – prepreke i mogućnosti.” Ovaj događaj organizirao je Inovacioni centar Banja Luka (ICBL) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Kako su saopćili organizatori, studija, koja je razvijena uz podršku Evropske unije i njemačke vlade u okviru projekta “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSme,” pruža sveobuhvatan uvid u trenutno stanje i potencijal razvoja domaće industrije videoigara, te nudi konkretne preporuke za stvaranje preduvjeta za neometan rast ovog potencijalno značajnog ekonomskog sektora.

U uvodnom izlaganju, zamjenik menadžera projekta “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSme,” i viši savjetnik iz GIZ-a Donald Prohaska je naglasio značaj industrije videoigara čija se vrijednost u globalnim razmjerama procjenjuje na 217 milijardi US dolara (Grand view reserach, August 2023.), uz očekivan značajan rast prihoda i u narednom periodu, koji bi do 2030. godine trebao biti skoro utrostručen i iznositi 584 milijardi US dolara.

– U sklopu projekta, zajedno sa našim partnerima, okupljenim oko digitalnih inovacionih hub-ova, radit ćemo i na promociji i podršci procesu gamifikacije, odnosno razvoju usluga poslovne podrške namijenjenih malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini, a koje će se bazirati na principima i tehnologijama razvijenim u industriji videoigara, kako bi se unaprijedilo njihovo korištenje i osigurao prenos tehnologija razvijenih u ovoj branši u tzv. procesnu, odnosno prerađivačku industriju – kazao je Prohaska.

Profesorica Belma Ramić-Brkić i viši asistent Bojan Mijatović sa Univerziteta SSST, Fakulteta za dizajn i razvoj videoigara, predstavili su rezultate studije.

Za vrijeme prezentacije moglo se čuti da IT industrija u Bosni i Hercegovini bilježi značajan i ubrzan rast s prihodima procijenjenim na gotovo milijardu KM u 2022. godini, dok industrija videoigara, ostvaruje daleko skromnije financijske i poslovne rezultate, doduše uz stalan rast.

Studija je također pružila ključne spoznaje da u BiH trenutno djeluje samo 10 kompanija, jedan tim i jedno udruženje koje se bave razvojem videoigara ili nude usluge u različitim fazama razvoja ovih proizvoda. Većina kompanija ne radi samo na izradi videoigara, već radi i na drugim aplikacijama.

Trenutno u Bosni i Hercegovini postoji samo jedan akreditirani multidisciplinarni program koji nudi visokoškolsku diplomu u području dizajna i razvoja videoigara, ali postoji više obrazovih institucija koje nude neke od predmeta povezane sa ovom industrijom, kao i mnogobrojni kursevi koje uglavnom nude IT kompanije.

U pogledu starosti kompanija, čak 73 posto njih osnovano je unutar zadnjih pet godina što govori o mladosti ove industrije u Bosni i Hercegovini.

Kada je u pitanju broj zaposlenih u kompanijama, samo dvije kompanije zapošljavaju 35, odnosno 40 radnika, jedna 20, dok sve ostale imaju od 1 do najviše 10 radnika.

Gamifikacija, tj. upotreba videoigara u edukativne, marketinške i druge svrhe kao i E-sport oblast nude ogroman potencijal koji trenutno nije iskorišten.

Najveći izazovi sa kojima se suočava industrija videoigara u BiH su nedostatak stručnjaka iz ove oblasti, slaba infrastruktura, te regulatorne barijere i ograničenja.

-Zanimalo nas je gdje smo to u usporedbi sa susjednim zemljama. Financijski gledano, ne možemo se uspoređivati, ali treba uzeti u obzir da se radi o mladoj industriji u Bosni i Hercegovini. Na cijeloj teritoriji naše zemlje i u regiji nedostaju obrazovni programi za ovaj kadar. Imamo samo jedan akreditovani univerzitetski program i niz kurseva. Primjer dobre prakse imamo u Hrvatskoj, gdje je implementirano zvanje tehničara razvoja videoigara u srednjoj školi. Ovaj program je privukao velik broj učenika, i mi vidimo sličan potencijal i za Bosnu i Hercegovinu – pojasnila je profesorica Belma Ramić-Brkić.

Nakon prezentacije uslijedila je panel diskusija s v.d. pomoćnikom ministra za informacijsko društvo Republike Srpske, Denisom Turkanovićem, Stefanom Filipovićem, suosnivačem kompanije Legit d.o.o. Banja Luka, Goranom Kuzmićem, generalnim sekretarom E-sport asocijacije BiH i predsjednikom E-sport asocijacije RS i autorima studije, koju je moderirao Drago Gverić, direktor ICBL-a.

Tokom panela detaljno su razmotreni izazovi s kojima se industrija videoigara suočava u Bosni i Hercegovini, pružajući dragocjene uvide i raspravljajući o potencijalnim rješenjima za unapređenje ovog sektora. Kao najbitniji zaključci sa diskusije mogu se navesti, između ostalog, neophodnost zajedničkog pristupa razvoju ekosistema industrije videoigara, stvaranje posebnog identiteta za industriju videoigara u odnosu na IT sektor s obzirom na njenu multidisciplinarnost, kao i potreba ozbiljnog bavljenja edukacijom, uključujući formalno visokoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje kako bi se industrija “hranila“ radnom snagom.

(033.ba)

biznis.ba

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima