Rak kože je abnorman rast ćelija na koži koji se obično razvija na dijelovima kože izloženim suncu, ali može se pojaviti i na dijelovima koji su zaštićeni od direktnog sunčevog zračenja.

Najčešće se javlja kod osoba starijih od 50 godina, ali može se pojaviti i kod mlađih osoba.

Postoje četiri vrste opasnih promjena na koži koje ukazuju na rak kože.

BAZOCELULARNI RAK KOŽE

Ovo je najčešći oblik raka površinskih ćelija kože, ali najmanje opasan. Obično se javlja kao tanke smeđe ili crvene mrlje na koži, ili kao rana ili neizlječiva krasta.

Najčešće se javlja na glavi i vratu. U rijetkim slučajevima ovaj tip raka kože može se proširiti na druge organe.

AKTINIČKE KERATOZE

Aktiničke keratoze su benigni lokalizirani rak kože, obično crvenkasto smeđe, ljuskave i grubih promjena na koži, koje se najčešće javljaju kod starijih osoba.

Najčešće su zahvaćena područja intenzivno izložena suncu, poput lica, vrata, ušiju, nadlaktica i vlasišta, posebno kod ćelavih muškaraca. Ove promjene su posljedica dugotrajnog izlaganja suncu.

Liječenje ovih promjena je obavezno jer se u 10-15% slučajeva mogu razviti u invazivni planocelularni rak kože.

PLANOCELULARNI RAK KOŽE

Rak pločastih ćelija kože, drugi po učestalosti. Na početku, promjena na koži je bezbolna, ali može postati bolna kada nastane neizlječiva promjena.

Obično nastaje na dijelovima kože najviše izloženim suncu, na mjestima aktiničke keratoze ili na ožiljcima od opekotina ili povreda. Površina je obično izbočena i prekrivena tvrdom kore.

Planoćelijski rak je agresivniji od bazocelularnog raka i može se proširiti na limfne čvorove i druge organe.

MELANOM

Melanom je najrjeđi, ali najopasniji zloćudni rak kože. Obično se javlja kao smeđo-crna pigmentacija koja raste, sa nepravilnim rubovima i neujednačenom bojom. Melanom je teško prepoznati zbog sličnosti s madežima.

Prvi korak u otkrivanju melanoma je redovni pregled kože te redovni preventivni pregledi kod dermatologa. Melanom može se pojaviti bilo gdje na koži, ali najčešće na grudnom košu i nogama.

Melanomi nastaju na zdravoj koži, ali ponekad mogući su i na već postojećim madežima. Hirurška intervencija u ranoj fazi je ključna jer može spasiti život!

Ko spada u rizične grupe?

• Osobe sa svijetlom kožom ili sklonost opekotinama od sunca
• Osobe koje su imale opekotine od sunca u djetinjstvu
• Osobe koje provode dosta vremena na suncu bez zaštite (npr. zbog posla ili hobija)
• Osobe koje koriste solarijum
• Osobe sa više od 50 madeža
• Osobe članovi čije je porodice imali rak kože
• Osobe starije od 50 godina
• Osobe koje su imale transplantaciju organa

Zaštitite svoju kožu

Prevencija fotooštećenja počinje s ograničavanjem izlaganja UV zrakama!

Ograničeno izlaganje suncu

Treba izbjegavati naglo, intenzivno i direktno izlaganje suncu.

Preporučuje se izbjegavanje direktnog izlaganja suncu, posebno između 10.00 i 17.00 sati.

Koristiti zaštitno sredstvo

Budući da izbjegavanje sunčevog zračenja nije uvijek moguće, potrebno je koristiti sredstva za zaštitu od sunca s visokim zaštitnim faktorom koji štiti od UVA i UVB zraka.

Sredstva za zaštitu od sunca treba nanositi najmanje 15 minuta prije izlaganja suncu u dovoljnom sloju, te ponovo nanositi svaka dva sata ili nakon plivanja, znojenja, brisanja.

Ipak, važno je napomenuti da sredstva zaštite od sunca imaju ograničen učinak i da njihova upotreba ne zamjenjuje ostale preporuke za zaštitu.

Nositi odgovarajuću odjeću

Odjeća pruža zaštitu od štetnog UV zračenja. Preporučuje se nošenje odjeće koja pokriva tijelo i lice te nošenje sunčanih naočala s UV zaštitom radi smanjenja izloženosti očiju štetnom UV zračenju. Imajte na umu da pijesak i tlo reflektiraju UV zrake, čak i ako ste ispod suncobrana.

Zaštitite djecu

Djeca trebaju biti zaštićena od prekomjernog izlaganja suncu jer opekotine od sunca u djetinjstvu udvostručuju rizik od razvoja melanoma kasnije u životu. Mališani bi trebali biti potpuno zaštićeni od sunca, dok starija djeca trebaju koristiti zaštitne faktore prilagođene njihovoj dobi, nositi majice, kape i sunčane naočale s UV zaštitom. Važno je djecu naučiti pravilnoj zaštiti od sunca od najranije dobi.

Redovni pregledi

Ne zaboravite važnost redovnog samopregleda kože, poznavanja faktora rizika i redovnih pregleda kod dermatologa.

Kako biste lakše pratili stanje madeža, slijedite pravila ABCDE: