Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane je “Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost”, što je podsjetnik da svi imaju pravo na odgovarajuću ishranu.

No, kako pretvoriti to pravo u stvarnost? Zašto je važno ne samo razmišljati o dovoljnoj količini hrane, već i o raznolikosti prehrane?

Zbog toga govorimo o “hrani” u množini, ističući tu raznolikost, dostupnost hrane i pristupačnost za sve.

Trenutno globalna poljoprivreda proizvodi više nego dovoljno hrane u smislu kalorija za cijelu populaciju svijeta. Ipak, oko 730 miliona ljudi pati od gladi zbog prirodnih i ljudskih uzroka poput sukoba, vremenskih nepogoda, nejednakosti i ekonomskih recesija.

Milijarde ljudi nemaju zdravu prehranu

Više od 2,8 milijardi ljudi na svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu, što je vodeći uzrok raznih oblika neishranjenosti.

Nažalost, gotovo jedna trećina svjetske populacije danas ne dobiva potrebne hranjive tvari i mikronutrijente za napredovanje, a u nekim slučajevima ni za preživljavanje. Potrebno je hitno poboljšati kvalitetu života gotovo polovice svjetske populacije.

Da bi svi imali pristup raznovrsnoj i pristupačnoj hrani potrebno je njeno širenje na poljima, ribarskim mrežama, tržnicama i stolovima, za dobrobit svih. Ovdje nije riječ samo o prehrambenim potrebama, već i o osiguravanju efikasnih, inkluzivnih, otpornih i održivih poljoprivredno-prehrambenih sistema koji poštuju tradicionalne prehrambene kulture i potiču zdravu prehranu zasnovanu na znanosti i ličnim preferencijama.

Još jedan aspekt koji treba uzeti u obzir jesu dugoročno zdravlje i održivost okoliša potrebni za proizvodnju hrane. Potrebna je briga o bioraznolikosti za napredak ovih sistema.

FAO-ova uloga u svijetu i Bosni i Hercegovini

U FAO-u radimo naporno da pretvorimo pravo na hranu u stvarnost, uprkos mnogim izazovima.

U zonama sukoba, dostupnost hrane je ugrožena, što dovodi do gladi i neuhranjenosti. Na takvim mjestima, FAO se bori za obnovu poljoprivredne infrastrukture radi dugoročne sigurnosti hrane. Osim hitnih intervencija, ključni FAO programi kao što su inicijativa Ruka u ruci, Jedna zemlja jedan prioritetni proizvod, Plava ekonomija i Programi tehničke saradnje (TCP) ciljaju na srednje i dugoročno osiguranje hrane u mnogim zemljama.

Od 2003. godine, Bosna i Hercegovina je dio FAO-ove globalne inicijative 1000 digitalnih sela, koja promoviše korištenje digitalnih alata u ruralnim područjima. Također, FAO u BiH blisko sarađuje s partnerima kako bi osigurao održivu i sigurnu poljoprivrednu proizvodnju.

U 2022. godini, FAO u BiH počeo je saradnju s međunarodnim i domaćim partnerima kako bi unaprijedio poljoprivredne politike i zaštitu životne sredine. Kolektivna akcija svih sektora i partnera ključna je za osiguranje prava svih na raznoliku i hranljivu hranu.

Potrebna je kolektivna akcija

Zajedničkim djelovanjem svih sektora možemo postići značajne promjene za bolju budućnost hrane. Mladi posebno imaju važnu ulogu jer oblikuju budućnost. Poljoprivrednici, kompanije, akademska zajednica i civilno društvo također mogu doprinijeti transformaciji poljoprivrednih sistema ka inkluzivnijim, otpornijim i održivijim rješenjima.

Nauka i inovacije bit će ključne u transformaciji poljoprivrednih sistema. Iskoristimo ovogodišnji Svjetski dan hrane da obnovimo svoju predanost izgradnji efikasnijih i održivijih sistema ishrane koji poštuju pravo svakog pojedinca na kvalitetnu hranu.

Izvor: ( poslovnenovine.ba / Izvor.ba )