I bivši slovenski predsjednik Borut Pahor smatra da nema bolje alternative za regiju.
- Za budućnost zapadnog Balkana nema bolje alternative od punopravnog članstva svih zemalja regije u Evropskoj uniji – rekao je bivši slovenski predsjednik Borut Pahor, koji je i osnivač instituta “Prijatelji zapadnog Balkana”.
Podsjetio je da je 2030. godina prekretnica kada će i zemlje regije i EU morati biti spremne za proširenje.
- Međutim, također bih želio vidjeti službenu predanost i EU-a i zemalja zapadnog Balkana da su spremne učiniti sve što je potrebno za postizanje ovog cilja” – dodao je Pahor.
Čak i bivši predsjednici Bugarske, Austrije i Srbije budućnost zemalja Zapadnog Balkana vide u EU-u. Ujedno, ukazuju na mnoge izazove kako u regiji tako i šire.
- Mir na Balkanu neće biti moguć ako nastavimo svjedočiti igrama velikih sila, nejedinstvu i vjerskim napetostima – smatra bivši predsjednik Bugarske Rosen Plevneliev.
U svjetlu toga, pozvao je zemlje zapadnog Balkana da ojačaju svoje demokratske institucije.
- Ako ojačate te institucije, nitko vas neće moći spriječiti da uđete u EU – dodao je Plevneliev.
Bivša visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton izjavila je da je regija odavno trebala postati dio EU-a. Također je skrenula pažnju na brojne izazove na Zapadnom Balkanu, koji su, po njenom mišljenju, rješivi.
Između ostalog, istaknula je probleme mladih koji odlaze iz regije u potrazi za boljim prilikama
- Moramo riješiti taj problem. Moramo omogućiti bolje uvjete za mlade u regiji – istaknula je Ashton.
Bivši austrijski predsjednik Heinz Fischer upozorio je da Evropa ovih dana nije ujedinjena koliko bi trebala biti.
- Imamo mnogo sporova unutar Unije, rat u Ukrajini, ekonomske probleme, a nacionalizam koji je glavna prepreka ujedinjenoj Evropi je u porastu – naveo je i pozvao na jačanje napora za jedinstvo među članicama EU-a.
Bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić podsjetio je da je tokkom njegova predsjednikovanja vladalo veliko zanimanje za članstvo u EU-u.
- Danas samo oko 40 posto Srbijanaca podržava članstvo u EU-u. To više nije na vrhu srpske političke agende – rekao je Tadić.
On je također skrenuo pažnju na brojne sukobe u svijetu, uključujući rat u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku te trvenja između SAD-a i Kine.
- Međunarodna zajednica ne radi dovoljno na prepoznavanju i sprečavanju sukoba – uvjeren je Tadić.
Što se tiče rata u Ukrajini, naglasio je da do sada nije bilo pravih napora za mir. Prema njegovim riječima, napetosti rastu i na Zapadnom Balkanu.
Između ostalog, istaknuo je prijedlog rezolucije UN-a koji je u srijedu upućen u proceduru, a kojom se utvrđuje Međunarodni dan sjećanja na genocid Bošnjaka u Srebrenici. Prema njegovom mišljenju, to neće popraviti stanje u regiji.
Na međunarodnoj konferenciji na temu “Zapadni Balkan u EU-u” danas i u subotu učestvovat će 28 govornika iz 19 zemalja, među kojima su brojne visoke diplomate, bivši predsjednici i premijeri.
Sedmoricu bivših predsjednika poslijepodne će u predsjedničkim dvorima primiti predsjednica države Nataša Pirc Musar. Među njima će, osim Pahora, Fischera, Tadića i Plevnelieva, biti i bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić, bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i Hrvatske Ivo Josipović, te dvojica bivših predsjednika Generalne skupštine UN-a Volkan Bozkir i Vuk Jeremić.
(Anadolija)
The post BIVŠI PREDSJEDNICI DRŽAVA ZAPADNOG BALKANA U LJUBLJANI: PROŠIRENJE EU-A NA REGION NEMINOVNOST first appeared on Hayat.ba.
