Teška globalna neizvijesnost i sve veći broj otpuštanja čine pronalaženje posla izazovnijim. Istovremeno, porast troškova života čini važnijim zadržavanje trenutnog posla, čak i ako je ponekad previše stresan.

Kompanija Claims.co.uk je objavila izvještaj o najstresnijim poslovima, koristeći podatke Uprave za zdravlje i sigurnost (HSE) vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Ankete su sakupile informacije o stopama depresije, stresa i anksioznosti koje su zaposleni sami prijavili.

Prema tim podacima, policajci u Velikoj Britaniji su najviše pod stresom, a socijalni radnici i stručnjaci za socijalnu pomoć i stanovanje takođe se suočavaju s velikim stresom. Gotovo jedna od 50 osoba izjavila je da njihov posao negativno utiče na mentalno zdravlje.

Istraživanje koje je sproveo Lepaya u Holandiji, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj pokazalo je da je dvije trećine zaposlenih u Evropi pod stresom. Obrazovanje i zdravstvo su sektori koji su najviše doprinijeli stresu zaposlenih.

Glasnogovornik Claims.co.uk je istakao: “Ovi nalazi otkrivaju poslove širom Ujedinjenog Kraljevstva koji negativno utiču na mentalno zdravlje zaposlenih”.

“Policajci, socijalni radnici i stručnjaci za socijalnu pomoć i stanovanje povezani su s visokim nivoima stresa. Čini se da faktori kao što su dugi radni sati, velike odgovornosti i javne uloge značajno utiču na mentalno zdravlje zaposlenih. Promovisanje redovnih pauza, pružanje resursa za mentalno zdravlje i podrška otvorene komunikacije mogu pomoći zaposlenima da bolje upravljaju svojim mentalnim zdravljem”, navodi se u istraživanju.

“Fleksibilni radni aranžmani i pristup programima blagostanja takođe mogu imati značajan uticaj na smanjenje problema mentalnog zdravlja koji su povezani s poslom ili uzrokovani njime”, istaknuto je.

Desekvilibrijum između posla i privatnog života

Veliki dio stresa na poslu dolazi od toga što su granice između posla i privatnog života sve nejasnije, dijelom zbog porasta rada na daljinu. Vrsta posla i djelatnost takođe mogu otežati potpunu nedostupnost, posebno u hitnim slučajevima.

Studija Lepaya je pokazala da je 56% ispitanika u Holandiji pod stresom zbog posla, zajedno s 67% u Belgiji. U Ujedinjenom Kraljevstvu oko 70% zaposlenih izjavilo je da su pod stresom, dok je isto mišljenje imalo 71% zaposlenih u Njemačkoj.

Obrazovanje, sektor proizvođača automobila, zdravstvo, javne usluge i finansije su neki od najstresnijih sektora rada u Njemačkoj.

Zaposleni u Holandiji su takođe označili zdravstvo, obrazovanje, javne usluge, gostoprimstvo i poslove informisanja i komunikacije kao izuzetno stresne sektore.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, pored policije, socijalnih poslova i poslova stanovanja, poslovi medicinskih sestara takođe su navedeni kao vrlo stresni. Rad u obrazovanju takođe spada u ove sektore, pogađajući profesionalce u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju.

Poslovi u oblasti ljudskih resursa i državne uprave također su bili visoko stresni.

Prema 29% holandskih zaposlenih koje je anketirala Lepaya, zaposleni su uglavnom odgovorni za rješavanje i prevenciju stresa na poslu. Slično mišljenje dijeli 47% belgijskih, 49% britanskih i 51% njemačkih zaposlenih.

Međutim, oko 57% holandskih zaposlenika izrazilo je želju za većom podrškom od strane poslodavaca u rješavanju stresa na poslu, što je isto podržalo i 57% njemačkih zaposlenika. Saglasnost s tim je izrazilo i 67% belgijskih i 65% zaposlenih u Velikoj Britaniji.

Izvršna direktorica HSE-a, Sarah Albon, je izjavila na web stranici HSE-a da sprečavanje ili rješavanje stresa na poslu može donijeti značajne koristi zaposlenicima, unaprijeđujući njihovo iskustvo na poslu i ukupno zdravlje, kao i poslodavcima, uključujući povećanu produktivnost, smanjenje izostanaka i fluktuaciju osoblja.

London i Amsterdam među najizgaranijim gradovima u Evropi

Prema studiji Instant Offices-a, London je proglašen za najizgaraniji grad u Evropi, s 91% britanskih radnika koji su se suočili s visokim ili ekstremnim nivoom stresa (burnout) prošle godine.

Okvirno 20% zaposlenih u Velikoj Britaniji moralo je uzeti slobodne dane zbog uticaja stresa na mentalno zdravlje.

Studija se bazirala na Google pretragama vezanim za sagorevanje na poslu.

London je imao prosječno 2.240 Google pretraga mjesečno na temu izgaranja na poslu. Amsterdam i Berlin su također imali visok broj pretraga, 520 i 420 mjesečno, redom.

Glavni uzroci visokog stresa, koji ponekad dovode do sagorijevanja, bili su obim posla i povećanje neplaćenog radnog vremena. Također su doprinijeli previše neplaćenog prekovremenog rada, osjećaj izolacije na poslu, zabrinutost za sigurnost posla i prekomjerni broj zaposlenih.

Neki od znakova sagorijevanja uključuju poteškoće u koncentraciji, gubitak ciljeva, smanjenos tavanja ponosu na posao i motivacije, te umor, frustraciju i fizičke simptome poput glavobolja i poremećaja spavanja.

Izvor: ( investitor.me / Izvor.ba )