Lavovi nisu najjače kopnene životinje na svijetu, ali se mogu pohvaliti najjačom titulom koju neka životinja može nositi – titulom kralj.
Jeste li se ikada zapitali kako lavovi oblikuju svoje grive? Nemoguće je ne biti fasciniran ovom divljom mačkom koja svojim osobinama, izgledom i načinom života stoljećima fascinira ljude diljem svijeta i služi kao neiscrpna inspiracija za brojne filmove, simbolične motivacijske izreke, a sve to donijelo mu je status kralja u kulturama mnogih naroda.
Nekoliko stvari izdvaja lavove od ostalih divljih mačaka. Jedna od njih je činjenica da su lavovi jedini društveni divlje mačke koje žive, love i jedu u čoporima.
Druga važna značajka je ‘griva’ po kojoj se lav prepoznaje i koja mu daje zastrašujući i lijep izgled u isto vrijeme.
Griva je jedan od fascinantnih evolucijskih proizvoda zbog kojeg se mnogi znanstvenici diljem svijeta pitaju kako dolazi do formiranja grive kod lavova.
Duljina i debljina grive ovisi o tri faktora
Smatra se da je nekoliko važnih čimbenika utjecalo na to da lavovi razviju grivu. Prvi faktor je muški hormoni i visoka razina testosterona koji igraju važnu ulogu s obzirom na to da lavovi imaju grivu, a lavice je nemaju.
Visoka razina testosterona također može biti razlog zašto su lavovi najagresivniji divlje mačke koje nikad ne bježe od sukoba.
Međutim, budući da je ista razina testosterona zabilježena kod nekih lavova koji nemaju grivu, to implicira da neki drugi čimbenici, poput temperature, također igraju ulogu u formiranju grive kod lavova.
Ispostavilo se da su lavovi koji su odrasli na mjestima s hladnim zimskim noćima imali izraženu formaciju gusta grive, dok lavovi koji rastu u toplijoj, južnijoj afričkoj klimi završavaju gotovo da ga nije uzgojio.
Budući da su istraživači željeli isključiti druge divlje uvjete iz izračuna kada su istraživali čimbenike koji dovode do formiranja lavlje grive, istraživanje je provedeno u zoološkim vrtovima gdje se moglo kontrolirati mnoge čimbenike.
Križanje zooloških lavova otkrilo je da je čak polovica varijacija u duljini i debljini grive posljedica prosječne temperature u siječnjuto je; što je niža temperatura, to je griva duža i punija.
Ali pitanje koje muči znanstvenike jest utječe li vanjska temperatura doista na obrasce rasta grive na tijelima lavova?
Mišljenje većine njih je da temperatura to ne može učiniti izravno, ali neizravno da. Laički rečeno, lavovi vjerojatno jesu interno programiranje koji stanovitu nisku temperaturu vide kao poticaj za rast grive.
Biološki termometri
Biološki termometri su naziv za specijalizirane živčanih završetaka kod sisavaca koji otkriti i poslati podatke o temperaturi u mozgu.
Mozak ima upute za obradu tih podataka i šalje signale kao odgovarajuće odgovore.
Na primjer, kada središnja temperatura ljudskog tijela padne ispod određene razine, mozak prilagođava se tome a slanje poruke govori mišićima da nekontrolirano drhte, stisnu krvne žile u rukama i nogama kako bi koncentrirali toplu krv u području prsa.
Potrebno je detaljnije istražiti ovo područje, ali znanstvenici pretpostavljaju proces kojim se to postiže.
Naime, ako lavovi tijekom hladnih zimskih noći detektiraju nisku temperaturu, tijelo instinktivno šalje potrebne informacije u mozak.
Onda mozak šalje signal, vjerojatno koristeći hormone i to folikul dlake u području vrata. Svaki folikul ima stanice koje proizvode dlake koje su raspoređene poput sićušnih epruveta, a imaju i stanične mjerače vremena za kontrolu proizvodnje dlaka.
Dlaka u folikuli raste dok ne istekne tajmer, a zatim je u fazi mirovanja. Stanice folikula u tijelu mladog lava dekodiraju signale koji određuju treba li tajmer biti duži ili kraći.
Tako, ako je temperatura niža, tajmer će biti duži, a to će rezultirati s više kose ili grive.
Kako lavovi oblikuju grive?
Utvrđeno je da višak testosterona i niske temperature pridonose duljini i gustoći lavlje grive, no to još uvijek nisu jedini čimbenici koji na to utječu.
Istraživanja Pattersona i drugih znanstvenika također su otkrila još jedan faktor, a to je kiša, odnosno nedostatak istih. Patterson je primijetio da su lavovi u južnoj Keniji imali grive formirane u klimi gdje redovito pada kišadok su uključeni toplim i suhim mjestima bili su bez njih.
U svom izvješću Patterson je napisao: “Korelacije grive s noćnim temperaturama i količinom oborina objašnjavaju zašto lavovi u toplijim pustinjama Kalahariju i Sahari mogu imati velike grive – tamo je voda dostupna tijekom ljetnih vrućina, a zimi su noći hladne.”
Sve ovo samo govori koliko je lavov organizam složen, a i njihova tijela koriste vanjske utjecaje kako bi im se bolje prilagodili.
U tom smislu lavlji organizam sliči Računaloto jest, njihov sustav kontrole rasta grive ima, u slobodnom prijevodu ‘softver‘ koji navodi hidratacija kao relevantan čimbenik za duljinu grivea osim ‘softvera’ i druge biološke opreme koja otkriva razinu unutarnje hidratacije.
Biokemičari su tek nedavno otkrili kako ta svojstva djeluju. Naime, kod vinskih mušica određene živčane stanice izlučuju specifične proteine, a slične proteine nalaze i valjkasti crvi i štakori.
Ti proteini osjećaju razinu hidratacije unutar tjelesnih tekućina samo izvan ćelije. Neuroni prenose ovu informaciju u mozak kako bi se utvrdilo treba li organizam jede hranu ili pije vodu.
To znači da biomehanika unutar lava prikuplja i tumači razne informacije koje očituju fizičke karakteristike prema navedenim informacijama.
U prijevodu, ako mužjak lava živi u blizini pustinja, lako može doći do vode tijekom vrućih ljeta, a istovremeno mora živjeti u izrazito hladnim zimama, pa je logičan slijed da će se razviti duga i gusta griva.
Ako živi u blizini pustinje, njegov pristup vodi nije tako lak, ali ipak podnosi hladne zime, a izrast će mu i griva, ali ne tako debeo i velik kao u prvom slučaju.
U svim ostalim situacijama lavovi će imati kratke ili vrlo kratke grive.
