Kreatinin je organski spoj koji se proizvodi u tijelu kao nusprodukt metabolizma proteina.

Nastaje razgradnjom kreatin fosfata u mišićima, manji dio dolazi hranom, a iz organizma se izlučuje putem bubrega putem mokraće, gdje se kreatinin nalazi u najvećoj koncentraciji.

Ako na laboratorijskim nalazima primijetite stavku koja se zove endogeni filtracijski marker, znajte da je to dijagnostika za ocjenu ukupne funkcije bubrega.

Kreatinin je jedan od vrlo važnih čimbenika za proizvodnju energije u mišićima. Otprilike dva posto kreatina pretvara se u kreatinin i kao takav putuje kroz krvotok do bubrega, koji većinu filtriraju i prenose u mokraću.

Lako se mjeri laboratorijskim pretragama, jer je stalno prisutan u krvi i urinu, a njegova razina u krvi zapravo predstavlja ravnotežu između proizvodnje i brzine izlučivanja urinom.

Razine kreatinina u serumu

Mišićaviji ljudi obično imaju nešto višu razinu kreatinina. Rezultati također mogu varirati ovisno o dobi i spolu.

Rezultati testa kreatinina u krvi mjere se u miligramima po decilitru (mg/dL) ili mikromolima po litri. Normalni raspon kreatinina u krvi može biti od 0,84 do 1,21 miligrama po decilitru (74,3 do 107 mikromola po litri), iako to može varirati od laboratorija do laboratorija, između muškaraca i žena.

Starost utječe na razinu kreatinina u serumu, osobito u dobnoj skupini od 60 do 80 godina. Koncentracija kreatinina u serumu raste s godinama; kod žena već u dobi od 40 godina, a kod muškaraca u dobi od 60 godina. Utvrđeni su referentni intervali za muškarce i žene u dobi od 20 do 94 godine.

Tipični referentni raspon za serumski kreatinin je:
60 do 110 mikromola po litri (μmol/L) (0,7 do 1,2 miligrama po decilitru (mg/dL)) za muškarce i 45 do 90 μmol/L (0,5 do 1,0 mg/dL) za žene.

Povišen kreatinin u krvi

Najčešći uzrok povišenog kreatina je postupno oštećenje mehanizma filtracije zbog dugotrajnog visokog krvnog tlaka ili dijabetesa. Kod svake teže povišene tjelesne temperature, gdje dolazi do dehidracije, postoji mogućnost povećanja kreatina u krvi, s obzirom da se bubrezi trude nositi s procesima u našem tijelu.

To može navesti liječnika da posumnja na potencijalno oštećenje i smanjenje funkcije bubrega.

Kako bi procjena funkcije bubrega bila točnija, liječnik može zahtijevati od pacijenta da prikuplja urin 24 sata. Zatim će odrediti količinu kreatinina u prikupljenoj mokraći, odnosno klirens kreatinina.

Smanjena razina kreatinina može se naći i u krvi kod mišićne distrofije.

Kreatinin u jednom uzorku urina

Kreatinin služi kao faktor korekcije. Zatim se određuje s drugim analitom, na primjer proteinima, kako bi se procijenilo izlučivanje tog analita mokraćom.

Kada se brzina bubrežne glomerularne filtracije (GFR) smanji za više od 50%, kreatinin će biti povećan na testu urina. Na temelju ovih činjenica izračun klirensa kreatinina postao je dobar pokazatelj stanja bubrežne glomerularne filtracije (GFB), čija je vrijednost vrlo dobar pokazatelj stanja bubrežne funkcije. Međutim, kreatinin nije prikladan za pokazivanje brzih promjena GFB-a.

Količina kreatinina proizvedena u jednom danu jednaka je mišićnoj masi tijela i razlikuje se od osobe do osobe, a prvenstveno ovisi o sljedećim faktorima:

• Razlike u mišićnoj masi (na koje utječe spol, dob, rasa)
• Razlike u prehrani (npr. vegetarijanci imaju niže vrijednosti kreatinina)
• Kod pothranjenosti,
• Nakon amputacije ekstremiteta, kod hospitaliziranih bolesnika, ciroze jetre, upala i drugih kroničnih bolesti, vrijednosti kreatinina su niže.
• Lijekovi inhibiraju tubularnu sekreciju (npr. cimetidin i trimetoprim) ili inhibiraju razgradnju GIT-a (antibiotici širokog spektra)
• S niskom GFB može doći do povećane intestinalne (kroz crijevnu sluznicu) eliminacije kreatinina.

Što uzrokuje zatajenje bubrega

Dijabetes, visoki krvni tlak i ateroskleroza danas su česte bolesti. U Hrvatskoj svaka deseta odrasla osoba ima dijabetes ili šećernu bolest, oko 40 posto stanovništva ima hipertenziju, a oko 52 posto ljudi umire od bolesti srca i krvnih žila. Zato do zatajenja bubrega najčešće dolazi zbog šećerne bolesti, visokog krvnog tlaka i ateroskleroze koji djeluju pojedinačno, ali još češće zajedno u jednoj osobi.

Jake bolove u bubrezima, odnosno infarkt bubrega, teško je podnijeti, iako se u većini slučajeva kamenje spontano izbaci. Preventivno, pijte dovoljne količine vode svaki dan.<<

Bolesti bubrega su česte, opasne, ali i izlječive. Brojne su bubrežne bolesti i njihove kliničke manifestacije, a simptomi ovise o brzini nastanka i stupnju oštećenja bubrega. Neki od njih se razvijaju “u tišini”, gotovo bez ikakvih vidljivih simptoma, a mogu dovesti i do zatajenja bubrega. Stoga je vrlo važno razmišljati o prevenciji.

Od najčešćih bolesti bubrega navest ćemo samo glomerulonefritis, hipertenzivnu bolest bubrega, renovaskularnu arterijsku hipertenziju, dijabetičku nefropatiju, policističnu bolest bubrega, tubulointersticijski nefritis i druge. Svaki od njih može dovesti do zatajenja bubrega, akutnog ili kroničnog.

Kako prirodno smanjiti kreatinin

Prirodne opcije za smanjenje kreatinina mogu se postići kroz:

• smanjenje intenziteta vježbanja
• izbjegavanje dodataka prehrani koji sadrže kreatin
• Smanjenje unosa proteina
• Unos dovoljnih količina vode
• Konzumacija suplementa WH30+
• Ayurvedski tretmani

Smanjenje intenziteta vježbanja

Vježbanje je obično dobra stvar, ali pretjerivanje može povisiti razinu kreatinina. Budući da mišićni metabolizam proizvodi kreatinin, prekomjerno trošenje mišićnih skupina uslijed naporne aktivnosti može povećati razinu kreatinina. Pouzdani izvori pokazuju da intenzivno vježbanje povećava razinu kreatinina kao odgovor na povećanu razgradnju mišića, barem privremeno.

Koliko i kakvu vrstu tjelovježbe treba konzultirati sa stručnjacima, ali u principu treba hodati umjesto trčanja ili se baviti jogom umjesto dizanja utega.
Izbjegavanje suplemenata koji sadrže kreatin
Kreatin je prirodni spoj koji se proizvodi u jetri. Transportira se do mišića gdje se koristi za energiju.

Neiskorišteni kreatin koji se ne koristi kao energija pretvara se u kreatinin, otpadni proizvod. Osim u prirodnom obliku, kreatin je dostupan i kao oralni dodatak prehrani. Neki sportaši koriste ove dodatke prehrani za poboljšanje sportskih rezultata. Kao i prirodni kreatin, dodaci koji sadrže tu tvar također proizvode kreatinin. Svatko tko želi sniziti razinu kreatinina ne bi trebao uzimati suplemente kreatina. Postoji ograničeno istraživanje o dodacima kreatinu i njihovoj općoj sigurnosti.

Smanjen unos proteina

Istraživanja pokazuju da konzumiranje velikih količina proteina može, barem privremeno, povećati razinu kreatinina. Kuhano i pečeno crveno meso posebno može utjecati na kreatinin. Ljudi čija je prehrana bogata crvenim mesom ili drugim izvorima proteina, uključujući mliječne proizvode, mogu imati višu razinu kreatinina od ljudi koji jedu manje ove hrane.

Ako jedete puno crvenog mesa, trebali biste jesti više jela od povrća. Goveđe pljeskavice potrebno je zamijeniti pljeskavicama od povrća uz bogato povrtno varivo, juhu od leće, graha i graška.

Unos preporučene količine sirovih vlakana
Značajno smanjenje razine kreatinina postignuto je kod osoba s kroničnom bolešću bubrega koje su povećale unos vlakana. Vlakna se mogu naći u mnogim namirnicama, uključujući: voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke. Preporučeni unos sirovih vlakana je 30 g/dan za odrasle osobe. Namirnice za dijetu kod bubrežnih bolesnika su: crvena paprika, cvjetača, bijeli luk, luk, jabuke, brusnice, borovnice i dr.

Adekvatan unos vode

Dehidracija može povisiti razinu kreatinina. Unos tekućine također može biti problem za neke ljude koji imaju bolest bubrega. Preporučeni unos vode za odrasle je 30 g/kg.

Uzimanje hitozana kao suplementa

Hitozan je dodatak prehrani koji uglavnom koriste ljudi koji se nadaju gubitku težine ili smanjenju kolesterola. Postoje neka istraživanja koja pokazuju da kitozan također može biti učinkovit u smanjenju razine kreatinina kod ljudi sa zatajenjem bubrega.

Konzumacija suplementa WH30+

Mnoge biljke su prirodni diuretici i mogu pomoći u smanjenju razine kreatinina za neke. Međutim, nedostaju konačni znanstveni podaci o biljkama i njihovoj učinkovitosti u smanjenju razine kreatinina. Jedna studija na životinjama pokazala je poboljšanje razine kreatinina kod štakora kada su bili tretirani kineskom biljnom formulom pod nazivom WH30+.

Ostale biljke o kojima možete razgovarati sa svojim liječnikom uključuju: koprivu (list koprive), kamilicu, cimet, ginseng i korijen maslačka.

Ayurvedski tretmani

Ayurvedski tretmani značajno korigiraju vrijednost albuminurije i kreatinina u serumu, što su glavna obilježja CRF-a, te poboljšavaju funkciju bubrega što se vidi smanjenjem kreatinina u serumu i uree u krvi.
Najbolji način za snižavanje razine kreatinina je liječenje uzroka.

Kako očuvati zdravlje bubrega

Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu. Oni su odgovorni za nekoliko važnih funkcija, uključujući:

• Regulacija vode u tijelu. Bubrezi igraju vitalnu ulogu u proizvodnji urina. Bubrezi reagiraju na svaku promjenu razine vode u tijelu tako što uklanjaju njezin višak ili je zadržavaju ako u tijelu nedostaje vode.
• Odvoz otpadnih materijala. Da bi tijelo normalno funkcioniralo, tvari koje u njega unosimo moraju biti na normalnoj razini. Bubrezi filtriraju višak minerala, poput natrija i kalija, i izbacuju ih iz tijela putem urina. Otpad, kao što su urea i kreatinin, također se ispire. Urea se proizvodi kada tijelo razgrađuje proteine, dok je kreatinin prirodni otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom kreatin fosfata u mišićima.
• Proizvodnja hormona. Bubrezi proizvode hormone eritropoetin koji utječe na stvaranje crvenih krvnih stanica u koštanoj srži i kalcitriol koji signalizira unos kalcija i fosfora iz crijeva. Također proizvodi enzim renin, koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka.

Recept za čišćenje bubrega

Peršin je mediteranski začin koji se proširio po cijelom svijetu. Zahvaljujući velikim količinama minerala poput kalcija, željeza, magnezija i fosfora te vitaminima, među kojima su najvažniji vitamin C i A, tiamin i riboflavin, peršin se smatra jednim od najjačih antioksidansa.

Peršinov list djeluje protuupalno i štiti organizam od utjecaja slobodnih radikala koji su uzročnici raznih bolesti poput ateroskleroze, raka debelog crijeva, dijabetesa i astme. Ako ste pušač, hranite se neredovito, uživate u pokojem piću ili brzoj i prženoj hrani, vrijeme je da učinite nešto dobro za svoje tijelo i bubrege te se očistite od toksina.

Komponente:

• šaka peršinova lišća
• 1 litra vode

priprema:

1. Peršin oprati i nasjeckati na veće komade, staviti u lonac i zaliti vodom.
2. Zakuhajte vodu na srednje jakoj vatri, smanjite vatru na najnižu razinu i kuhajte još 5 do 10 minuta.
3. Maknite s vatre, ostavite da malo odstoji pa procijedite i čuvajte u hladnjaku.
4. Popijte šalicu napitka svako jutro.