Udio hidroelektrana u proizvodnji energije bio je 31,99%, vjetroelektrana 1,96%, ostalih izvora 1,57%, a termoelektrana značajnih 64,48%. Trenutni tzv. Indeks obnovljivih izvora energije kretao se u rasponu 20 – 25% (za period 2017 – 2022) što nije povoljno i značajno utiče na emisiju CO2.

Ovi pokazatelji, koji su slični u svim zemljama Zapadnog Balkana, pokazuju potrebu za promjenama koje će doprinijeti napretku ekonomije, zaštiti klime i postizanju ciljeva o klimatski neutralnom kontinentu, koji je postavila Evropska unija.

Vlada Savezne Republike Njemačke je odlučna u podršci i promociji promjena u energetskom sektoru Zapadnog Balkana, odnosno šest zemalja obuhvaćenih Berlinskim procesom. To je potvrdio i ambasador Njemačke u BiH, dr. Thomas Fitschen, na nedavnom “Energetskom samitu 2024” u Neumu, istakavši da je Njemačka posvećena podršci BiH i drugim zemljama regije u postizanju klimatskih ciljeva i tranziciji sa fosilnih goriva. U tu svrhu, Vlada Njemačke je pokrenula Regionalno klimatsko partnerstvo Njemačke i šest zemalja Zapadnog Balkana.

Kancelar Njemačke Olaf Scholz je najavio ovo partnerstvo na prošlogodišnjem Samitu Berlinskog procesa u Tirani i obezbijedio značajna sredstva od ukupno 1,5 milijardi eura do 2030. godine. Očekujem da će ova vrsta saradnje između Njemačke i BiH donijeti velike koristi ekonomiji i stanovništvu Bosne i Hercegovine.

Do 500 miliona eura će biti usmjereno ka stabilizaciji energetskog sektora u kratkoročnom i srednjem roku, dok će jedna milijarda eura biti namijenjena za dugoročna ulaganja u infrastrukturu zelene energije do 2030. godine. Za ova ulaganja, KfW Development Bank će blisko sarađivati sa međunarodnim finansijskim institucijama kao što su Svjetska banka, EBRD i Francuska razvojna agencija (ADF).

Dok Njemačka održava partnerske odnose sa različitim zemljama širom svijeta, ova izuzetna regionalna klimatska saradnja sa Zapadnim Balkanom ističe se zbog zajedničke vizije budućnosti. U ime Savezne vlade Njemačke, GIZ sprovodi projekte koji podržavaju ubrzanu implementaciju Zelene agende za Zapadni Balkan kroz efikasnu primjenu Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan (ZAZB) 2021-2030 na regionalnom nivou. Potpisivanjem ovog plana, region se obavezao da će se uskladiti sa ciljem Evropske unije da bude prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine.

Zelena agenda za Zapadni Balkan, sa svojim ambicioznim klimatskim ciljevima, ključna je za zaštitu i poboljšanje životnog standarda, životne sredine i prosperiteta regije i Evrope u cjelini. U Bosni i Hercegovini svi moramo preuzeti odgovornost i usmjeriti se ka pravednoj tranziciji, jer svako odgađanje može direktno uticati na ekonomiju i zdravlje građana, poručili su članovi “Zelenog kluba” na Energetskom samitu u Neumu.

Oni su istakli da su svi nivoi vlasti u BiH obećali da će doprinijeti implementaciji Agende za održivi razvoj 2030, kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije.

Vlada Njemačke, kroz projekte i aktivnosti u ovoj oblasti, naglašava važnost saradnje sa Zapadnim Balkanom. Investiranje u klimatski prihvatljivu infrastrukturu bi učinilo domaće kompanije održivim i omogućilo im dugoročni ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Postizanje energetske održivosti na Zapadnom Balkanu je od vitalne važnosti i za pristup tržištima Evropske unije.

“Kada govorimo o zelenoj energiji, obično se misli na vjetroelektrane i solarne panele. Malo ko bi pomislio da su dalekovodi, kontrolni centri ili transformatorske stanice također važni”, rekao je Nicolas Heger, projektni menadžer GIZ-a. “S ciljem promovisanja preuzimanja obnovljive energije tokom energetske tranzicije, Njemačka vlada i naši projektni partneri iz energetskog sektora na Zapadnom Balkanu žele promijeniti percepciju elektroenergetskih mreža.”

Čista energija je presudna za njemačke kompanije koje žele uložiti u proizvodnju u BiH, što je istaknuto na Automotive Summitu u Sarajevu, koji su organizovali Njemačka privredna komora i drugi partneri. Savezna Republika Njemačka je jedan od ključnih trgovinskih partnera BiH, sa obimom spoljnotrgovinske razmjene većim od 4 milijarde KM.

“Kroz GIZ, vlada Njemačke uspješno implementira energetsku tranziciju na lokalnom nivou. Ključni su inovativni pristupi i građanske inicijative, kao što su energetske zajednice. U BiH, podržavamo etabliranje energetskih zajednica kako bi omogućile proizvodnju zelene energije lokalno, podstakle lokalnu ekonomiju i unaprijedile energetsku nezavisnost zajednica”, istakla je Minela Isaković, stručnjakinja za energiju u GIZ-u.

Regionalno klimatsko partnerstvo se zasniva na prethodnim uspjesima Njemačke u saradnji sa BiH. Njemačka je podržala izgradnju ili obnovu hidro i vjetroelektrana ukupnog kapaciteta od 850 MW, uključujući prvi vjetropark u BiH. Sanacijom hidroelektrana u Prozoru/Rami, Trebinju i Čapljini, očekivani vijek trajanja hidroelektrana je produžen za najmanje 30 godina, što je rezultiralo proizvodnjom od oko 2 TWh električne energije, uz smanjenje emisija od 900.000 tona CO2 godišnje.

Kroz GIZ i njemačku tehničku saradnju podržano je više od 30 zakonodavnih inicijativa na svim nivoima vlasti u BiH, uspostavljajući pravni okvir za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost. Razvijen je Kalkulator uštede energije koji koriste fondovi za zaštitu životne sredine u oba entiteta.

“Prepoznajući potencijal za energetsku efikasnost u višestambenim zgradama, posvećeni smo podršci etažnim vlasnicima u renoviranju koje štedi energiju i smanjuje troškove. Stoga, kroz podršku GIZ-a, želimo omogućiti zajednicama da preuzmu vodeću ulogu u energetskoj tranziciji”, istakla je Kirstin Bretthauer, projektna menadžerica GIZ-a u BiH.

Energetski sektor se ističe kao jedno od ključnih područja regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, ali i sa EU. Njegov značaj je naglašen kroz Berlinski proces koji slavi 10. jubilej, a čije će se sastanak održati u Berlinu 14. oktobra, što dodatno potvrđuje podršku Njemačke ekonomskom razvoju šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovom približavanju Evropskoj uniji.