Kada se Republika Srpska sredinom 2021. godine zadužila na londonskoj berzi za 300 miliona eura po jako nepovoljnim uslovima, mnogi su tu odluku ocijenili izuzetno negativnom koja će imati dugoročne štetne posljedice po fiskalnu stabilnosti RS-a.
Međutim, čini se da je ova odluka Vlade RS-a bila samo nagoviještaj prakse koju će uslijediti širom regiona. Tako je nedavno objavljeno da se Federalna vlada odlučila zadužiti putem prodaje trezorskih zapisa za blizu pola milijarde KM. Srbija je već izvjesno vrijeme “korisnik” nepovoljnih kredita kineskih i arapskih banaka, a danas je stigla vijest i da se Crna Gora zadužila, za njene skromne mogućnosti, ogromnih 687 miliona eura
Premijer Crne Gore Milojko Spajić saopštio je Vlada zaključila sedmogodišnju transakciju na londonskoj berzi u iznosu od 687 miliona eura i kamatnom stopom 5.8 odsto.
O tome je javnost obavijesti preko mreže X.
Transakcija – emitovanje državnih obveznica obavljeno je u dolarima, jer je Vlada željela da izađe na američko tržište. Rok vraćanja je sedam godina.
Prodaja obveznica je zaduženje države.
Spajić je naveo da su čitav proces pratili senzacionalističkim natpisi i komentari o transakciji.
-Pojedini mediji i kvazi analitičari nisu prestajali da bombarduju javnost špekulacijama, poluistinama i lažnim informacijama prije završetka procesa. Takvo ponašanje je kreiralo nestabilnosti na tržištu i otežalo nam rad. Malo je država u kojima javna scena radi šačice senzacije a ponekad i političkih interesa, radi otvoreno protiv interesa sopstvene države kao kod nas”, naveo je premijer.
Iz Vlade su saopštili da će se zaduženje koristiti isključivo za otplatu ranijih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata.
Zakonom o budžetu za ovu godinu je moguće zaduživanje do iznosa od 1,15 milijardi eura.
Od toga 650 miliona eura za nedostajuća sredstava i do 500 miliona za refinansiranja duga i fiskalne rezerve.
Poslanik Spajićevog Pokreta “Evropa Sad” Tonći Janović izjavio je da do 2026. godine Crnoj Gori na naplatu stiže preko 1,5 milijardi eura starih dugova.
Samo ove godine treba platiti oko 450 miliona duga.
-Nema urušavanja bruto domaćeg proizvoda i nema više nedomaćinskog trošenja novca na uštrb životnog standarda građana”, saopštio je Janović 6. marta.
A iz opozicije su oštro kiritikovali vladino zaduženje prije nego su objavljeni uslovi pod kojim je realizovano, na osnovu medijskih natpisa da će zaduženje biti 750 milona dolara uz kamatnu stopu preko sedam posto.
-Ovo je istorijski najskuplje zaduženje Crne Gore kroz euro obveznice”, ocijenio je ranije danas poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović.
On je uporedio kamatu od 7,25 odsto sa onom iz 2019. kada se država zadužila po stopi od 2,55 procenata.
-Više nije pitanje po kojoj se kamatnoj stopi zadužujemo, koja je njena visina, već da li će Crna Gora biti u prilici da joj neko uopšte da kredit”, naveo je Milović.
Iz Građanskog pokreta URA su kazali da će Spajićeva Vlada zadužiti državu preko milijardu eura, ali da nisu ni slutili da će se to dešavati tako ubrzano, tajno i daleko od očiju javnosti.
Ako se zaduženju od 750 miliona doda i prethodno zaduženje od 159 miliona eura, dolazi se do iznosa od oko 900 miliona eura novog duga i to samo za par mjeseci, rekao je šef poslaničkog kluba URA Miloš Konatar.
POSLIJE ĐUKANOVIĆA – ZADUŽIVANJE
Ovo nije prvo zaduživanja države emitovanjem obveznica od promjene vlasti, avgusta 2020. kada je smijenjena Demokratska partija socijalista, Mila Đukanovića.
U decembru 2020. godine kada je Spajić bio ministar finansija u Vladi Zdravka Krivokapića, država je prodajom državnih obveznica zadužena za 750 miliona eura, uz kamatu od 2,8 posto na sedam godina.
O tom zaduženju je javnost naknadno saznala.
-Odluku o zaduženju smo pripremali tajno, ali organizovano i stručno jer smo se bojali opstrukcije”, kazao je tadašnji premijer Krivokapić.
Iz opozicije je tada saopšteno da je riječ o najvećem pojedinačnom zaduženju u istoriji Crne Gore koje nije prošlo sve potrebne instance, ali je vladajuća većina odbila otvaranje istrage o zaduženju.
Povodom tog zaduženja Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podneseno je nekoliko krivičnih prijava.
U martu 2023. je tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović tužilaštvu predao dokumentaciju u vezi emisije obveznica sa kraja 2020. godine.
Vlada tadašnjeg premijera Dritana Abazovića je naime odlučila da tužilaštvu dostavi dokumentaciju na predlog Damjanovića, koji je tvrdio da Spajić napravio rješenje u vezi troškova emisije gdje je fiktivno na račun Centralne banke prenio 3,5 miliona eura.
Spajić je to demantovao optuživši Damjanovića za neznanje i nepoznavanje termina obveznica.
Istog mjeseca SDT je saopštilo da pokrenulo izviđaj o emitovanju obveznica nakon što je krivičnu prijavu protiv Spajića podnio lider Pokreta za promjene, poslanik Nebojša Medojević i nevladina organizacija “Montenegro International”.
Spajić je odbacio optužbe o tajnom i prekomjernom zaduživanju, navodeći da je riječ o političkim motivisanim optužbama. Rekao je i da je tom emisijom obveznica spasio državu od bankrota.
The post TALAS ZADUŽIVANJA VLADA U REGIONU: CRNA GORA SE ZADUŽILA ZA 687 MILIONA EURA PO VRLO NEPOVOLJNIM USLOVIMA first appeared on Hayat.ba.
