Klimatske promjene postale su naša svakodnevica, a njihov uticaj sve je vidljiviji i u energetskom sektoru, istakao je Edhem Bičakčić, stručnjak za energetiku i član Upravnog odbora Nacionalnog komiteta CIGRE Bosne i Hercegovine.
Gostujući u Sarajevskom jutru povodom nedavno održanog okruglog stola u Sarajevu o temi „Bosna i Hercegovina u vremenu klimatskih promjena“, Bičakčić je upozorio da su ekstremni vremenski uslovi direktna prijetnja stabilnosti proizvodnje električne energije.
„Svjedočimo dugim, suhim i toplim ljetima te požarima na mjestima gdje ih ranije nije bilo. Prošlog ljeta, uslijed niskog toka Dunava, nisu radile pojedine nuklearne centrale u Mađarskoj i Rumuniji, dok je elektrana Krško radila smanjenom snagom jer nije bilo dovoljno vode za hlađenje. To jasno pokazuje da klimatske promjene snažno utiču na proizvodnju električne energije po više osnova“, naglasio je Bičakčić.
Govoreći o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena, Bičakčić je podsjetio da značajan dio emisija stakleničkih gasova, u prvom redu CO2, dolazi iz proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva.
„Bosna i Hercegovina ima naslijeđe u kojem 50 posto instalisanih kapaciteta čine termoelektrane na ugalj. S druge strane, Evropska energetska zajednica definisala je politiku nulte emisije CO2 do 2050. godine, što moraju slijediti sve države koje žele članstvo u EU. To znači da ćemo morati graditi druge izvore električne energije i napuštati ugalj, što je izuzetno težak zadatak za BiH“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, ključ tranzicije leži u razvoju obnovljivih izvora energije — solarnih elektrana, vjetroelektrana, hidroelektrana i biomase. Naglasio je da je privatni sektor do sada bio glavni pokretač tih investicija, dok javne elektroprivrede pokazuju sporiji tempo.
„Na kraju 2025. godine u BiH smo imali 1.200 megavata novih obnovljivih izvora, od čega je 900 megavata solara i 300 megavata vjetra. To je značajno povećanje kapaciteta, ali je učešće javnog sektora vrlo malo. Sve ostalo iznijelo je privatno poduzetništvo. Očekuje se da će do kraja 2026. godine u pogon ući još 400 megavata, a do 2030. godine dodatnih 600 megavata“, rekao je Bičakčić.
Uprkos rastu proizvodnje iz obnovljivih izvora, Bičakčić upozorava na zabrinjavajući trend postajanja domaćih elektroprivreda uvoznicima električne energije.
„Desio se fenomen s kojim se ne mogu složiti — naše elektroprivrede postale su uvoznice. Elektroprivreda BiH uvozi godišnje oko jedan teravatsat, a Elektroprivreda HZHB iz Trebinja oko 500 hiljada kilovatsati. Dok su cijene na berzama bile niske, to se moglo ekonomski razumjeti, ali s obzirom na to da su cijene sada vrlo visoke, taj uvoz postaje neisplativ i uzrokovaće porast cijena električne energije za potrošače ukoliko ne ostvarimo adekvatnu domaću proizvodnju“, upozorio je stručnjak.
Dodatni problem za izvoz energije predstavlja i uvođenje evropskog mehanizma CBAM (porez na ugljenik), ali i činjenica da je BiH jedina zemlja u regionu koja još uvijek nema svoju berzu električne energije.
„Bosna i Hercegovina je jedina država koja nema svoju berzu električne energije, dok je imaju i Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Slovenija. Zakon je usvojen u oba doma parlamenta, ali u različitim tekstovima i sada to usaglašavanje traje beznadežno dugo. Potpuno je nevažno hoće li sjedište berze biti u Mostaru ili Brčkom, ali mi uvijek nađemo načina da igramo političke igre tamo gdje im nije mjesto“, zaključio je Bičakčić.
Više u videu: